U KAKVO DRUŠTVO ULAZIMO: Samo su građani Latvije i Slovačke siromašniji od prosječnog Hrvata u cijeloj eurozoni
Iako je Hrvatska na većini ljestvica unutar Europske Unije posljednja ili pretposljednja u nizu, gledano po stvarnoj pojedinačnoj potrošnji kućanstava nismo najsiromašniji. Naime, 0d Hrvata su u Europskoj uniji siromašniji Latvijci, Slovaci, Mađari i Bugari, pokazuje izvješće Eurostata za 2021. godinu koje prikazuju stvarnu pojedinačnu potrošnju kućanstava (AIC). Mjera se odnosi na svu robu i usluge koje se u kućanstvima zaista konzumiraju i prikazuje materijalnu dobrobit kućanstava.
Prosječno hrvatsko kućanstvo troši 27 posto manje od prosjeka EU
U Hrvatskoj je ta potrošnja 27 posto niža od prosjeka Europske unije. Bugari ostaju najsiromašniji sa stvarnom pojedinačnom potrošnjom nižom od EU prosjeka čak 37 posto.
Materijalna dobrobit hrvatskih kućanstava u 2021. statistički je bolja nego u prvoj punoj godini članstva u EU. Tijekom 2014. godine stvarna pojedinačna potrošnja u Hrvatskoj je bila niža od prosjeka EU 40 posto.
Tradicionalno, najbogatiji su Luksemburžani čija stvarna potrošnja kućanstava odskače od EU prosjeka za 46 posto. Danci, Nijemci, Nizozemci, Belgijanci, Austrijanci, Šveđani, Finci i Francuzi su trošili također više od EU prosjeka, 10 ili više posto. Italija sa stvarnom potrošnjom kućanstava odmah ispod EU prosjeka predvodi skupinu zemalja u siromašnijem dijelu zlatne sredine.
Uz Italiju potrošnju koja ispod prosjeka EU pada do 10 posto imaju kućanstva u Litvi, Cipru i Irskoj. S potrošnjom između 10 posto i 20 posto nižom od prosjeka EU iza Italije tu su još Slovenija, Španjolska, Češka, Poljska, Portugal, Malta i Rumunjska.
Među bogatijima od prosjeka kao i među siromašnijima od prosjeka podjednako se nalaze članice EU koje koriste zajedničku valutu euro i one koje i dalje imaju svoje nacionalne valute.
Rumunji upozorili da statistiku popravljaju bogati građani
Među zemljama europodručja kojem se hrvatska pridružuje od 1. siječnja 2023. godine nalaze se čak dvije zemlje u kojima je prema Eurostatovim podacima materijalna dobrobit kućanstava niža nego u Hrvatskoj. Riječ je o Latviji koja je euro uvela 1. siječnja 2014. i Slovačkoj koja svoju valutu zajedničkom europskom zamijenila pet godina ranije, u siječnju 2009. godine.
No, Švedska i Danska zemlje koje svoje valute nisu zamijenile za euro imaju bolju materijalnu dobrobit kućanstava od prosjeka EU.
Upitno je koliko ovaj pokazatelj oslikava pravo materijalno bogatstvo kućanstava. Prvo, riječ je o prosječnoj potrošnji, a ona se može povećavati i tako što mali broj ljudi značajno povećava potrošnju, a većina ne, odnosno rastom nejednakosti među građanima.
Kada je lani objavljeno da su rumunjska kućanstava prema AIC-u bogatija od slovačkih i mađarskih analitičari iz Rumunjske odmah su upozorili da ta zemlja ima snažnu polarizaciju između bogatih i siromašnih.
Koliko su prosjeci varljivi govori i podatak o hrvatskim plaćama za 2020. godinu u kojoj je tek 10 posto zaposlenih Hrvata imalo plaću veću od 10 tisuća kuna, a svaki drugi zaposlenih primao je plaću od 5.600 kuna. Uspon na listi materijalne dobrobiti kućanstava Hrvatska može zahvaliti i smanjenom broju stanovnika budući da se potrošnja računa po pojedincu pa ispadnu to bogatiji što je ljudi manje.
