NOVA VALUTA STARE GRANICE Ako smo se navikli na euro, zašto je psihološka granica cijene benzina 12 kuna?
Stručnjaci se pribojavaju da bi nam jesen mogla biti obilježena rastom cijena goriva budući da rastu 17.- ti tjedan zaredom pa se ovaj tjedan nakon zabrane izvoza dizel goriva cijene litre benzina i dizela na hrvatskom tržištu izjednačuju.
100 kuna u 20 eura?
Tako je nova ovotjedna cijena benzina i dizela 1,62 eura za litru zbog čega će se trošak za punjenje spremnika od 50 litara povećati za 20 eura. U ovoj vijesti ne bi bilo ničeg neobičnog da u medijskim izvještajima ne slijedi kako nakon dugo vremena cijena litre goriva prelazi psihološku granicu od 12 kuna.
Naime, 1,62 eura preračunato prema fiksnom tečaju konverzije kune u euro koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro daje cijenu litre goriva od 12,21 kunu, a to je iznos od kojeg smo strepili prije samo godinu dana, onaj nakon kojeg smo gorivo pojačano percipirali kao skupo.
Iako smo kunu zamijenili eurom, psihološka granica cijene benzina ostala nam je u kunama čak i unatoč tome što su totemi na benzinskim crpkama zbog nemogućnosti da to tehnički izvedu izuzeti iz pravila dvostrukog prikazivanja cijena pa krajnji potrošači već devet mjeseci vide samo cijenu u eurima.
Iako gledamo samo u cijenu izraženu eurima, zadržali smo psihološku granicu cijene u kunama, a nije isključeno da preračunavamo upravo zato što nam cijena u kunama nije istaknuta.
Preostalo je još samo tri mjeseca do isteka roka u kojem se cijene na hrvatskim tržištu uz nekoliko izuzetaka moraju prikazivati u obje valute uz jasno istaknut tečaj konverzije, a kada to razdoblje istekne s 31. prosincem 2023. godine morat ćemo preračunavati svaki iznosu u eurima u nekadašnje kune ne stvorimo li nove psihološke granice cijena u eurima.
Tijekom uvođenja eura Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu savjetovao je množenje iznosa u eurima s 10 kako bi se brzo i jednostavno dobio osjećaj za vrijednost u kunama, a tumačilo se i da će nam nekadašnja psihološka vrijednost od ‘100 kuna’ u eurima prije postati ’20 eura’ nego ’10 eura’, što znači da nam uvođenje eura donosi i rast psiholoških granica u iznosima novca bilo da govorimo o cijenama ili iznosima na raspolaganju za potrošnju.
Narasla podrška euru
Primjer s preračunavanjem cijene goriva u kune pokazuje nam da bismo kada se cijene u kunama od 1. siječnja 2024. godine uklone s polica i sa svih proizvoda i njih mogli početi preračunavati. Tada će nam savjet profesora psihologije o množenju 10 možda tek postati nužan, ako tijekom cijele ove godine nismo zapravo prestali pratiti rast cijena u trgovinama tjeran inflacijom u kunama umjesto u eurima.
Prema posljednjoj anketi Eurobarometra iz proljeća ove godine građani Hrvatske većinom su euru kao novoj valuti izrazili dobrodošlicu jer ga ga sve više građana podržava. Podršku euru u ljeto 2022. godine davalo je 52 posto građana, u siječnju 2023. 63 posto, a u svibnju i lipnju 2023. narasla je na 68 posto, ali ipak ostala ispod prosjeka EU od 71 posto.
Prema najnovijim podacima prosječna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj je za srpanj iznosila 1141 eura, te je realno bila viša za 5,7 posto u odnosu na lanjski srpanj, pa uz inflaciju i rast plaća ima utjecaj na prilagodbu novim psihološkim granicama u cijenama, izraženim u eurima.
Koliko bi to onda bilo za cijenu litre benzina i dizel goriva?
Dva eura? Naime, treba imati na umu da kada govorimo da nešto poskupljuje 7 eurocenti da je riječ o rastu cijene od 0,53 lipe, a za cijenu kruha, mlijeka ili artikala koji se često kupuju to nije zanemariv iznos ili nije bio zanemariv u kunama?
