KOLIKO JE ŽIVOT U HRVATSKOJ ODRŽIV? Zdravo živimo samo 57,4 godine, među najboljima smo u čistoj energiji, ali među najlošijima po kupovnoj moći
Eurostat je prikazao koliko su članice EU uspješne u ispunjavanju 17 ciljeva održivog razvoja.
Svijet bez siromaštva: Hrvatska je bolja od prosjeka EU
Petina stanovništva Hrvatske (20,5 posto) je u riziku od siromaštva, što je manje od prosjeka EU, a lošiji rezultat od Hrvatske ima osam članica Unije dok manje ljudi u riziku od siromaštva ima čak 18 članica.
Svijet bez gladi: Organska poljoprivreda nije baš zaživjela
Samo 7,2 posto iskorištenih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj namijenjeno je organskom uzgoju, onom koji se smatra održivim, a da je to vrlo malo pokazuje čak 25,69 posto poljoprivredne površine pod organskim uzgojem u Austriji. Hrvatska je sa svojim rezultatom bliža ukupnoj stvarnosti EU nego Austrija koja odskače. Prosječno u cijeloj Uniji na organski uzgoj otpada tek 9,09 posto poljoprivrednih površina, u Njemačkoj 9,59 posto, u Francuskoj 8,71 posto, a u Nizozemskoj 3,95 posto. Šveđani su pak 20.31 posto svojih iskorištenih poljoprivrednih površina namijenili organskom uzgoju, a Španjolci svega 9,98 posto. Mali udjeli poljoprivrednih površina namijenjeni organskom uzgoju dovoljan su razlog za sumnju u mogućnost proizvodnje velike količine organske hrane.
Zdravlje i blagostanje: Kako produljiti radni vijek s premalo godina zdravog života?
Kažu da zdrav čovjek ima mnogo želja, a bolestan samo jednu. Hrvati će zdravo živjeti 57,4 godina, i tako na raspolaganju imati čak 7,2 godine manje života u zdravlju od prosječnog građanina Europske unije koji će u zdravlju uživati 64,6 godina.
Samo pet nacija Europske unije imaju manje zdravih godina života na raspolaganju, a među njima su, možda neočekivano Austrijanci (57,3 godine) i Finci s (56,4 godine), potom Slovaci, Estonci i Latvijci. S najviše zdravih godina života mogu se pohvaliti Šveđani, čak 73,3 godine na sjeveru, te odmah za njima Maltežani na jugu sa 73,2 godine života u zdravlju.
Ekonomsko bogatstvo zemlje nije nužno povezano s godinama zdravog života, jer Bugari kao najsiromašniji narod EU imaju na raspolaganju 66,3 godine zdravlja, više od Nizozemaca (61 godinu) ili Danaca 58,9 godina. Španjolci će u zdravlju živjeti 69,9 godina, a Nijemci 66,3. Moguće je pak da broj zdravih godina života utječe na otpor produljenu radnog vijeka u pojedinim zemljama. Manje zdravih godina života može biti razlog otporu inicijativama za produljenje radnog vijeka
Kvalitetno obrazovanje: Hrvatska najbolja u EU po broju djece koja napusti školu prije 24. godine
Ovako nazvan razvojni cilj ne mjeri zapravo kvalitetu obrazovanja, već jednostavniji parametar, udio mladih koji između 18. i 24 godine napuštaju obrazovanje.
U Hrvatskoj ih je najmanje, svega 2,4 posto u 2021, dok ih je 2002. bilo 8 posto, što znači da s vremenom sve više mladih sve dulje ostaju u obrazovnom procesu.
U Rumunjskoj je stanje najgore jer obrazovanje napušta 15,3 posto mladih, dok je prosjek EU 9,8 posto. U Njemačkoj je riječ o 12,5 posto, a u susjednoj nam Sloveniji 3,1 posto.
Rodna ravnopravnost
U posljednjih 20 godina žene su se u Hrvatskoj odvažile na tercijarno, odnosno visoko obrazovanje. Dok ih je na fakultete 2002 išlo svega 19,4 posto u 2021. Taj se udio popeo na 44,1 posto. Udio muškaraca na fakultetima u istom je razdoblju porastao sa 14,5 posto na 27,5 posto. Iako rezultat djeluje sjajno, barem za žene, prosjek EU je bolji za žene. Tercijarno obrazovanje u EU pohađa 47 posto žena i 36 posto muškaraca.
Čista voda i sanitarni uvjeti : Hrvatska nije predala podatke
Hrvatska nažalost nije predala Eurostatu podatke o koncentraciji nitrata u podzemnim vodama, pa je nepoznato kakav je rezultat u ovom cilju održivog razvoja. Prosječno, podzemne vode u EU sadrže 21,04 miligrama na litru vode, najviše na Malti 59,43 miligrama. Prosjek EU ipak nije relevantan jer podatke nije predalo više zemalja, čak 13.
Pristupačna energija iz čistih izvora: Među najboljima u EU
S 31 posto bruto finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora Hrvatska je među članicama Unije s najčišćom energijom.
Bolje su od Hrvatske samo šest članica i to Švedska koja je i najbolja potom Finska, Latvija, Austrija, Portugal i Danska. Hrvatska je bolja i od prosjeka EU prema kojem je 22 posto potrošnje energije iz obnovljivih izvora, a ispod EU prosjeka su Njemačka i Francuska s 19 posto. Udio obnovljivih izvora energije u ukupno potrošenoj energiji u Hrvatskoj je 2004. bio 23,4 posto, a prosjek tadašnjeg sastava EU 9,6 posto dok je Njemačka bila na 6,2 posto.
Dostojanstven rad i ekonomski rast: Među najgorima u EU
Mjera kojom se prati napredak u ostvarivanju ovog cilja je realni BDP po stanovniku, a s 13 510 eura Hrvatska je na dnu ljestvice te su od nje lošije samo Latvija, Rumunjska i Bugarska. Može se dakle reći da u usporedbi s prosjekom EU koji iznosi 27 950 eura realnog BDP-a po stanovniku nije daleko dogurala u ostvarivanju cilja u kojem je rad dostojanstven uz ostvarivanje ekonomskog rasta.
Industrija, inovacije i infrastruktura: Ulaganja su mala, ali nisu najmanja u EU
S ulaganjem u Istraživanje i razvoj od 1,24 posto BDP-a iako to jest malo u odnosu na prosjek EU koji iznosi 2,3 posto Hrvatska nije najgora. Manje javnog novca u istraživanje i razvoj ulažu Irska, Litva, Luksemburg, Slovačka, Bugarska, Cipar, Latvija, Malta i Rumunjska pri čemu posljednja ulaže svega 0,47 posto svojeg BDP-a-
Smanjenje nejednakosti: Posljednje mjesto ljestvice
Rumunjska, Malta i Bugarska nisu predale podatke, a izuzevši njih Hrvatska se prema podacima o kupovnoj moći po stanovniku smjestila na dno ljestvice. Kupovna moć građanina Hrvatske je za 46 posto niža od prosjeka EU, dok je u Luksemburgu za 53 posto veća.
Održivi gradovi i zajednice: Eurostat nije dobio dovoljno podataka za ovaj cilj.
Održiva potrošnja i proizvodnja: Građanin Hrvatske godišnje proizvede 92 kilograma smeća
Napredak u ostvarivanju ovog cilja prati se kroz mjerenje količine generiranog otpada, potrošene energije i obima recikliranja. Eurostat je prikazao koliko se u kojoj zemlji stvori otpada po stanovniku, a Hrvatska nije među najvećim proizvođačima smeća, već među onima koji ga proizvode najmanje, svega 922 kilograma po stanovniku. U Estoniji je to 9 711 kilograma po stanovniku, a, a prosjek EU je 1820 kilograma.
Zaštita klime: Hrvatska među članicama s najmanjim utjecajem na klimu
Klima se štiti smanjivanjem emisija štetnih plinova u atmosferu, a EU ih ispušta 7,8 tona po stanovniku prema podacima za 2019. godinu. U Hrvatskoj je to manje, tek 4,8 tona, ali je u Švedskoj i manje, svega 1,5 tona dok je u Luksemburgu najviše, čak 19,7 tona.
Očuvanje vodenog svijeta: Najbolje očuvan vodeni svijet nakon Cipra je hrvatski
U okviru ovog cilja mjeri se koliko je očuvan život ispod vode u gradovima uz obalu, a Hrvatska je druga najbolja u EU s očuvanošću od 98,8 posto dok je prosjek EU 88,4 posto. Najlošiji rezultat s tek 30,7 posto ima Poljska, a lošije od prosjeka EU su Njemačka, Francuska, Švedska, Nizozemska, Irska, Finska, Rumunjska, Latvija, Bugarska i Estonija. Od Hrvatske je bolji jedino Cipar.
Očuvanje života na zemlji: Četvrta zemalja EU po količini šume
Ovaj kriterij prati se prema udjelu šume u ukupnoj površini zemlje, a najviše je ima Finska 69,9 posto, dok je Hrvatska četvrta s udjelom od 58 posto i bolja od EU prosjeka koji iznosi 43,5 posto. Najmanje šume je na Malti, tek 10,4 posto i u Nizozemskoj 10,9 posto.
Mir, pravda i snažne institucije: Najmanje Hrvata prijavljuje kriminal
Pod ovim kriterijem Eurostat je prikazao podatke o tome koliki je udio stanovnika koji prijavljuje kriminal, nasilje i vandalizam u svojem okruženju. Gospodarski zalijepljeni na začelju EU Hrvatska i Bugarska na ovoj se ljestvici nalaze na dva kraja. Najviše Bugara prijavljuje kriminal, njih 19,1 posto, a Hrvata najmanje, svega 2,4 posto. U EU, 10,7 posto građana prijavljuje kriminal, nasilje i vandalizam.
Partnerstvom do ciljeva
U postizanju održivog razvoja prati se timski rad, odnosno suradnja među zemljama što uključuje financijsku potporu zemljama koje nisu članice EU-a, a pomoć im treba te osiguranje financijske stabilnosti u državama članicama EU-a. EU u tu svrhu prosječno ulaže 0,5 posto bruto nacionalnog prihoda (GNI), a Hrvatska manje, svega 0,13 posto dok se Švedska ističe s najviše, čak 1,14 posto. Manje od Hrvatske ulažu samo Bugarska, Latvija i Cipar.
