PRODUKTIVNOST RADA U INDUSTRIJI Što je veća vrijednost proizvodnje, to je veća i plaća- pogledajte gdje je Hrvatska
Hrvatska je u 2022. godini bila na dnu ljestvice među EU zemljama po BDP-u po radnom satu pa onda i bruto plaći po satu rada. Osim Luksemburga i Irske u kojima je registriran velik broj tvrtki, najbolje stoji Danska. Loše stojimo i po podacima o bruto plaći u prerađivačkoj industriji, dok je Slovenija dvostruko bolja od nas.
Danska stoji najbolje
Najveći iznos BDP-a po satu rada imale su u 2022. godini Irska i Luksemburg.
Navedeni iznosi odražavaju velik udio proizvodnje multinacionalnih kompanija odnosno banaka koje imaju registrirano sjedište u te dvije zemlje, a proizvode odnosno posluju i u drugim zemljama, pokazuje analiza HZZ-a, napravljena iz podataka Eurostata. Zbog niza registriranih društava u te dvije zemlje, one se često izuzimaju iz usporednih analiza o produktivnosti i plaćama.
Što je veća vrijednost proizvodnje po satu rada, to je veća plaća po satu, odnosno razina produktivnosti rada određuje razinu plaća.
Što se tiče pojedinih država članica, na dnu ljestvice produktivnosti rada i ljestvice plaća nalazi se Bugarska, a na vrhu Danska. Od bivših socijalističkih država u pogledu produktivnosti rada i plaća najbolje stoji Slovenija.
Što se tiče južnoeuropskih zemalja, Španjolska je u neznatno boljem položaju od Slovenije, dok Italija stoji znatno bolje od Španjolske. Italija se, međutim, u pogledu produktivnosti rada i plaća teško može mjeriti s Austrijom i Njemačkom, ali koje su pak znatno ispod razine koju je dosegnula spomenuta Danska.
Bruto plaća po satu u EU od 6,8 do 49,8 eura
Zato, kažu analitičari HZZ-a, može se zaključiti da postoje velike razlike u produktivnosti rada i plaćama ne samo između takozvanih starih i novih članica Europske unije, već i između samih starih članica.
BDP po satu u Hrvatskoj bio je u 2022. godini 21 euro, a bruto plaća po satu rada gotovo upola manja, 12,1 euro. Što se tiče BDP-a po satu, isto kao i mi stoji Grčka, ali je njihova bruto plaća po satu 14,5 eura. Slabije od nas stoji Rumunjska gdje je BDP po satu 18,3 eura, a bruto plaća 9,5 eura, u Poljskoj je omjer tih dviju stavki 19,1 i 12,5, Mađarskoj 20,9 i 10,7, a u spomenutoj Bugarskoj BDP po satu je 14,9 eura, a bruto plaća po satu svega 8,2 eura. Nešto bolje od nas stoje Litva i Latvija.
U susjednoj Sloveniji BDP po satu bio je 33,8 eura u 2022., a bruto plaća po satu 23,1 euro, odnosno gotovo dvostruka plaća nego kod nas
Što se tiče samo prerađivačke industrije, iznos bruto plaće po satu rada kretao se u rasponu od 6,8 eura u Bugarskoj do 49,8 eura u Danskoj. Nakon Bugarske, slijedi Rumunjska s plaćom po satu rada od 8,3 eura, Mađarska s 11,1 euro te Hrvatska s 11,2 eura po satu rada.
Tehničara u industriji 12,4 posto
Po bruto plaći u prerađivačkoj industriji Slovenija je više nego dvostruko bolja od nas, s bruto plaćom od 23,6 eura po satu rada. U Sloveniji je i dodana vrijednost po satu rada puno bolja u prerađivačkoj industriji, 31,5 eura za razliku od hrvatskih 13,7 eura. Lošija od nas je samo Bugarska.
‘Kao čimbenike koji mogu utjecati na produktivnost rada, a time i na razinu plaća u prerađivačkoj industriji, treba svakako uzeti u obzir udio stručnjaka i udio tehničara u ukupnom broju zaposlenih. S druge strane, u obzir treba uzeti i opseg investicija u strojeve i opremu tijekom duljeg razdoblja jer je količina sadašnjeg akumuliranoga fizičkog kapitala vjerojatno proporcionalna opsegu prethodnih investicija’ – kažu analitičari HZZ-a.
Najveće ulaganje u posljednjih 15-tak godina u strojeve i opremu po radniku bila je u Belgiji i Švedskoj. Sa 66,7 tisuća eura ulaganja po radniku Hrvatska je pri samom dnu, a lošije od nas stoje samo Bugarska. Litva, Rumunjska i Estonija.
Po udjelu stručnjaka u prerađivačkoj industriji smo na 8,1 posto, a za sobom smo ostavili Bugarsku, Češku, Italiju, Latviju i Slovačku. Najviše ih je zastupljeno u Luksemburgu, Finskoj i Nizozemskoj. Što se tiče udjela tehničara, kod nas je on na 12,4 posto i bolji smo od devet zemalja. Najviše zastupljenih tehničara u prerađivačkoj industriji je u Danskoj i Švedskoj, a najmanje u Rumunjskoj.
