HOĆE LI USPJETI ZAUSTAVITI POSKUPLJENJA ECB po deseti put povećao kamate sad na 4,5 posto, ali analitičari najavljuju veću inflaciju od očekivane
Europska središnja banka, predvođena Christine Lagarde, danas je odlučila o desetom povećanju kamatne stope u nešto više od godine dana, za 0,25 postotnih bodova, odnosno na razinu od 4,5 posto. Referentna kamatna stopa za refinanciranje banaka porasla je na 4,50%, odnosno po toj stopi banke će posuđivati novac od ESB-a, dok je na 4 posto porasla kamata na depozite, odnosno ona po kojoj banke mogu staviti višak sredstava te koja je ujedno najveća od uvođenja eura 1999. godine. Kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana povećana je na 4,75 posto. Nove kamate primjenjivat će se od 20. rujna.
Inflacija će biti veća nego što se očekivalo
Kako je pojašnjeno, inflacija nastavlja padati, ali su očekivanja da će predugo ostati previsoka te u cilju spuštanja inflacije na ciljanu razinu od 2 posto potrebno je povećati kamate kako bi se potražnja smanjila.
Prilog očekivanom ne lakom obuzdavanju inflacije dale su pristigle makroekonomske projekcije analitičara ECB-a za europodručje u kojima se predviđa prosječna inflacija od 5,6 % u 2023., 3,2 % u 2024. i 2,1 % u 2025. To je revizija naviše za 2023. i 2024. te revizija naniže za 2025. godinu.
Uz cilj obuzdavanja potrošnje i očekivanog slabljenja trgovinskog okruženja, jasno je i da se smanjuje projekcija gospodarskog rasta. Sada su očekivanja analitičara ECB-a da će se gospodarstvo eurozone povećati za 0,7% 2023., 1,0% 2024. i 1,5% 2025. godine.
Podsjetimo se, u Hrvatskoj je prema prvim procjenama u kolovozu bila jedna od najvećih inflacija među zemljama eurozone. S druge strane, posljedica rasta kamata ECB-a nije se još uvijek kod nas odrazila na kredite stanovništvu, kao što je slučaj u većini drugih zemalja, ali isto tako nisu nam niti porasle kamate na štednju kao u ostalim zemljama, a što bi se, prema najavama, može očekivati u sljedećem razdoblju.
Također, imali smo i veći gospodarski rast od prosjeka eurozone u drugom tromjesečju.
Recesija u velikim gospodarstvima
Podsjetimo se, u većini zemalja europodručja gospodarstvo je stagniralo u drugom tromjesečju ili imalo tek mali rast, dok je kod nas poraslo za 1,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje. Rezultat je to veće osobne potrošnje i izvoza usluga, odnosno turizam.
Ipak, za cijelu 2023. godinu rast je revidiran od strane HNB-a, s 2,9 na 2,5 posto. U drugom je tromjesečju 2023. gospodarstvo europodručja poraslo za 0,3% u odnosu na prethodno tromjesečje. Intenzitet rasta, kako se navodi u novom biltenu HNB-a, djelomično je povezan i s poslovanjem inozemnih kompanija registriranih u Irskoj te privremeno povećanim izvozom brodova iz Francuske.
U većini drugih zemalja gospodarska je aktivnost stagnirala ili bilježila iznimno niske pozitivne stope rasta, a u nekim zemljama, poput Italije i Nizozemske, primjetno je pala. Slabljenje gospodarstva se očekuje u cijelom području eurozone u trećem tromjesečju.
Jer, realnu aktivnost u europodručju još uvijek nastavlja podržavati uslužni sektor, dok prerađivačka djelatnost primjetno zaostaje. Prerađivačka se industrija već duže vrijeme nalazi u fazi kontrakcije, a ni blagi oporavak indeksa menadžera nabave u kolovozu ne mijenja takvu sliku.
Uz prigušenu realnu aktivnost, inflacija potrošačkih cijena u europodručju nastavila se smanjivati u srpnju, a u kolovozu se njezin pad zaustavio na 5,3% zbog ponovnog porasta cijena energije. Kod nas je pak bila na puno višoj razini, 8,5 posto.
Hrvatska i dalje ima niske kamate
Zbog rasta kamatne stope ECB-a, EURIBOR je nastavio postupno rasti odražavajući mogućnost dodatnog povećanja ključnih kamatnih stopa te je na kraju kolovoza dosegnuo razinu od 3,8%.
Kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u srpnju u našoj zemlji se povećala za 20 baznih bodova u odnosu na lipanj, na razinu od 3,27%, a na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite ostala je gotovo nepromijenjena te je u srpnju iznosila 5,84%.
Ta razina kamata je još uvijek manja od većine zemalja europodručja. No, kako su drugdje rasle kamate na kredite, povećane su i kamate na depozite, što bi se kod nas tek trebalo dogoditi.
Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko izjavila je u srijedu da je na sastanku predstavnika banaka u Vladi bilo govora o mjerama koje bi olakšale život građana i podignula im kvalitetu života, između ostalog najavivši vrlo skoro podizanje kamatnih stopa na štedne depozite. Ali naravno, svaka banka vodi svoju poslovnu politiku pa se tek treba vidjeti kada i za koliko će se te kamate povećati.
