TROPSKA KLIMA U EUROPI Pogledajte kako će proći Hrvatska i naš turizam
Travanj će postati novi srpanj, a destinacije za ljetni godišnji odmor pretraživat ćemo na sjeveru umjesto na jugu, predviđanje je Zajedničkog istraživačkog centra Europske unije (JRC), izneseno u studiji o utjecaju globalnog zatopljenja na europsku turističku potražnju.
Ovakav scenarij predviđa se u slučaju da se globalno postavljeni ciljevi Pariškog sporazuma o smanjivanju zagrijavanja planeta na 1,5 do 2 stupnja godišnje ne ostvare i on se počne zagrijavati 3 do 4 stupnja Celzijeva godišnje.
Sjever će postati sve zanimljiviji
“Porast temperature od 3°C ili 4°C smanjit će broj ljetnih turista za gotovo 10 posto u južnim obalnim regijama, a povećati potražnju za sjevernim obalama za 5 posto”, projekcija je iz istraživanja europskih znanstvenika na čije studije se oslanjaju kreatori politika Europske unije.
Turizam će, bez obzira koliko se planet zagrijavao kao industrija ipak rasti, no bude li to zagrijavanje maksimalnih 4 stupnja Celzijeva na godinu, godišnji rast turizma bit će svega 1,58 posto uz velike razlike među europskim regijama.
Europa je turistički najposjećenija regija na svijetu i prema podacima prije pandemije za 2019 godinu na nju je otpadalo 51 posto svih međunarodnih dolazaka kada je Europu posjetilo 743 milijuna turista.
Turizam doprinosi BDP-u Europske unije s više od 10 posto i za Uniju je važna njegova održivost. Studija o toj održivosti uz globalno zatopljenje izrađena je na temelju podataka iz 269 europskih regija u razdoblju od 20 godina te prikazuje učinak trenutnih klimatskih uvjeta na turizam i simulira buduće utjecaje do 2100. godine, oslanjajući se na 10 klimatskih modela te uzimajući u obzir četiri razine zagrijavanja onu od 1,5 °C, potom 2°C, pa 3°C i konačno 4°C.
Nastradat će grčki otoci zbog vrućine
U najblažem scenariju, onom koji predviđa ispunjenje ciljeva dogovorenih Pariškim sporazumom i zagrijavanje planeta do najviše 1,5 stupnjeva Celzijevih predviđa se minimalna utjecaj te klimatske promjene na čak 80 posto europskih regija.
Protok turista u njima trebao bi varirati između minus i plus jedan posto. Rezultati su slični za zagrijavanje od dva stupnja Celzijeva, no bude li ono dvostruko toliko turistička slika se drastično mijenja. Dođe li do zagrijavanja od 4 stupnja Celzijeva turistički pad od 9,12 posto predviđa se za grčke Jonske otoke, odnosno Krf, Lafatu, Kefaloniju i Zakintos. Porast turizma iskusili bi pak sjeverni dijelovi Europe, primjerice zapadni Wales u Velikoj Britaniji za 15,93 posto.
Najveći turistički gubitnici u najcrnjem scenariju zagrijavanja bile bi regije u Cipru, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu s padom turizma većim od 5 posto, dok bi najveći dobitnici s rastom turizma većim od 5 posto bile regije u Njemačkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.
Travanj postaje nova turistička špica
Sjeverna Europa profitirala bi s više od pet posto, a južna bila gubitku gotovo 10 posto u ljetnim mjesecima, no jug Europe svoj bi ljetni gubitak djelomično nadoknadio u proljeće, jesen i u zimu.
Travanj bi bio nova turistička špica sezone jer bi u slučaju zagrijavanja planeta od 4 stupnja Celzijeva turistički tokovi porasli za 8,89 posto, dok bi najveći pad bio u srpnju i iznosio bi 0,06 posto uz zagrijavanje od 1,5 stupnjeva Celzijevih do čak 5,27 posto uz zagrijavanje od 4 stupnja Celzijeva.
Kao dio srednje Europe Hrvatska prema studiji napravljenoj za Europsku komisiju ni u jednom scenariju ne bi trebala biti osobito pogođena, odnosno koliko god zagrijavanje bilo na turističku potražnju za Hrvatskom neće imati negativan utjecaj i ona će rasti, ali do najviše jedan posto.
