EUROSTATOVA “MOJA ZEMLJA U BALONČIĆU” U Hrvatskoj se kratko živi i malo se putuje, a cijene hrane su blizu prosjeka EU
U Europskoj uniji polovica stanovnika ima više, a polovica stanovnika manje od 44 godine jer ta je dob objavio je Eurostat medijalna dob za gotovo pola milijuna građana EU. Talijani se mogu pohvaliti najvišom medijalnom dobi jer je polovica stanovništva starija, a polovica mlađa od 48 godina, dok se Cipar diči s najnižom medijalnom dobi budući da je polovica stanovnika starija, a polovica mlađa od 38 godina.
Medijalna dob u Hrvatskoj neznatno je veća nego u EU, riječ je o 45 godina, jednako kao u Litvi, Bugarskoj, Španjolskoj i Mađarskoj.
Starijih od 65 godina u Hrvatskoj čak 23 posto
Eurostat je niz statističkih pokazatelja o članicama EU objavio u interaktivnom prikazu naslovljenom ‘Moja zemlja u balončiću’, a hrvatski balončić o Lijepoj našoj otkriva da u ukupnoj populaciji ima 14 posto mlađih od 14 godina dok je udio u EU 15 posto, a prednjači Irska s 20 posto dok je mladih najmanje u Italiji, svega 13 posto.
Sa starijim stanovništvom, građanima koji imaju 65 i više godina situacija je obrnuta. Starijih je najviše u Italiji, 24 posto, dok ih je u cijeloj EU 21 posto, a u Hrvatskoj 23 posto. Najmanje starijih stanovnika imaju Irska i Luksemburg, po 15 posto.
Prosječno najdulje žive Španjolci, Šveđani i Talijani, Luxembužani i Maltežani 83 godine, dok je očekivana životna dob u Hrvatskoj među nižima, svega 77 godina, a najniža je u Bugarskoj 71 godinu.
Mladi koji imaju 25 i manje godina po nezaposlenosti odskaču u Grčkoj gdje ih posao nema čak 31 posto, te u Španjolskoj gdje ih je nezaposleno 30 posto. U Hrvatskoj posao nema 18 posto mladih, a na razini cijele EU 15 posto. Najmanje mladih bez posla je u Njemačkoj, svega 6 posto , Češkoj 7 posto i u Nizozemskoj, svega 8 posto.
Najviše putuju Nizozemci, a manje od 40 posto Hrvata
Češka se može pohvaliti i najnižim udjelom stanovnika u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, svega 12 posto, a odmah za njom može se pohvaliti Slovenija jer je ugroženo svega 13 posto Slovenaca naspram čak 20 posto Hrvata. Iako je petina stanovništva za Hrvatsku nezanemariv udio situacija je ozbiljnija u Francuskoj s 21 posto ugroženih, u Italiji s 24 posto, Litvi i Estoniji 25 posto, Latviji, Španjolskoj i Grčkoj 26 posto te Bugarskoj 32 posto i Rumunjskoj 34 posto.
Rekorderi po odlasku na praznike, odnosno putovanja u Europskoj uniji su Nizozemci jer ih na praznike, odnosno ljetovanja i zimovanja putuje 81 posto u usporedbi sa samo 39,4 posto Hrvata, dok na razini EU na praznike putuje 55,9 posto građana.
Putovanja nisu omiljena Talijanima pa na praznike putuje samo 31,9 posto. Na dnu europske ljestvice po ovom kriteriju su Rumunji s 26,6 posto i Bugari s 22,7 posto.
Hrvatski balončić u kategoriji ekonomije otkriva da zemlja ima 17 130 eura bruto domaćeg proizvoda po stanovniku što je jedna od najnižih vrijednosti u EU, manje imaju samo Bugari 12 400 i Rumunji 15 100, dok je vrijednost za EU 35 280 eura. U Luksemburgu je riječ o 119 230 eura po stanovniku
Hrana samo 2 posto skuplja od prosjeka EU
Iako se nama tako možda ne čini razina cijena u Hrvatskoj nije među višima, već je među nižima u Europskoj uniji čiji se indeks cijena definira kao 100, a hrvatski je niži iznosi 72, dok je irski 146.
Nižu razinu cijena od Hrvatske u odnosu na cjelovitu Uniju imaju samo Mađarska, Rumunjska, Poljska i Bugarska.
No, uspoređuju li se samo cijene hrane, Hrvatska je gotovo u razini s indeksom EU. Cijene hrane u Hrvatskoj su samo dva postotna poena niže od prosjeka EU, jednako kao u Španjolskoj, dok je značajno jeftinija samo u Poljskoj, Rumunjskoj, a najskuplja u Luksemburgu, Danskoj i na Malti.
Petinu, odnosno 20 posto svojeg prihoda Hrvati troše na hranu i bezalkoholna pića što je jedan od značajnijih postotaka u Uniji u kojoj je objedinjeno na tu potrošnju odlazi 14 posto budžeta. U Irskoj i u Luksemburgu na hranu i bezalkoholna pića troše najmanje, svega devet posto budžeta, a u Rumunjskoj 25 posto.
Susjedi Slovenci su s 14 posto usklađeni s EU prosjekom.
