KAKO SE TVRTKE PRIPREMAJU ZA EURO: Zbog straha od rasta kamata užurbano se zadužuju za obrtni kapital
Osim građana, koji se polako rješavaju posljednjih kuna, kako bi od nove godine plaćali u novoj valuti euro, tvrtke tek trebaju pripremiti zalihu eura kako bi mogli bez poteškoća poslovati nakon 1. siječnja 2023. godine. Osim tehničkih prilagodbi tvrtke muče i puno veći problemi, vezani za trenutačnu situaciju na tržištu.
Većina tvrtki ima kredite s fiksnom kamatom
Vrlo dobri poslovni rezultati poduzeća u 2021. i prvih šest mjeseci 2022. godine rezultat su velikim dijelom dobrih rezultata u turizmu i snažne potražnje. Kao što je i u europodručju, i kod nas su se poduzeća počela snažnije zaduživati kod banaka, ali prvenstveno za obrtni kapital.
Na kraju kolovoza godišnja stopa rasta kredita poduzećima dosegnula je 16,7 posto, pokazuju podaci HNB-a.
Otprilike trećina tog porasta odnosi se na zaduživanje poduzeća iz energetskih djelatnosti. Također, tvrtke se žure osigurati novcem i zbog očekivanja pooštravanja uvjeta kreditiranja, što je u eurozoni već prisutno, te zbog neizvjesnosti oko kretanja cijena i dostupnosti inputa.
Kako navode u HNB-u, nepovoljan utjecaj rasta cijene zaduživanja trebao bi u nadolazećem razdoblju, na razini cjelokupnog sektora, biti ublažen znatnim udjelom kredita s fiksnom kamatnom stopom, koji kod ovog sektora iznosi oko 60 posto.
Nema troška preračunavanja temeljnog kapitala u eure
Kako tvrtke zbrajaju svaku kunu, tako će im svakako dobro doći očekivana odluka o neplaćanju troška javnog bilježnika za preračunavanje temeljnog kapitala iz kune u euro. Resorno Ministarstvo pravosuđa razriješilo je nedoumice i tog troška neće biti.
Podsjetimo se, najniži iznos temeljnoga kapitala dioničkog društva umjesto sadašnjih 200.000 kuna bit će 25.000 eura, a društva s ograničenom odgovornošću umjesto sadašnjih 20.000 kuna iznosit će 2500 eura. Najniži iznos temeljnoga kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću će umjesto sadašnjih 10 kuna iznositi jedan euro.
Za nekoliko dana, tj. od 1. prosinca, banke, Fina i/ili Hrvatska pošta opskrbljivat će poslovne subjekte i potrošače početnim paketima eurokovanica.
Najranije pet dana prije uvođenja eura, mikro poduzetnici moći će dobiti do 10.000 eura od banke, s kojom su prethodno potpisale ugovor.
Naravno, dobiveni euri neće se smjeti koristiti prije prvog dana iduće godine.
Blagajnički minimum nije promijenjen
Od 1. siječnja do 14. siječnja u ponoć slijedi razdoblje dvojnog optjecaja. Svi obveznici fiskalizacije morat će odrediti blagajnički maksimum, koji iznosi najviše do 40.000 kuna za mikro subjekt i fizičke osobe, za mali subjekte 200.000 kuna, srednje 320.000 te za velike subjekte i mjenjačnice 400.000 kuna.
Za sada nije bilo dopune Pravilnika, pa će se vjerojatno ti iznosi po zadanom tečaju pretvarati u eure.
Tako će za mikro subjekte i fizičke osobe blagajnički maksimum biti 5.308,91 euro, za male subjekte 26.544,56 eura, za srednje 42.471,30 eura, te za velike i mjenjačnice 53.089,12 eura.
Podaci u Godišnjem financijskom izvještaju za poslovnu godinu 2022. navode se u kunama. Sve što se podnosi i plaća do uvođenja eura, plaća se i knjiži u kunama, a sve što se plaća nakon 1.1.2023. za 2023. godinu plaća se i knjiži u eurima. Isto se odnosi i na knjigovodstvene isprave. One koje su izdane u 2022., a neovisno o tome kada su zaprimljene, unose se u poslovne knjige za 2022. u kunama.
Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u eurima, a po potrebi i u drugoj stranoj valuti.
