STATISTIKA EUROSTATA Stečajeva je u EU manje nego lani, najmanje propadaju građevinari i tvrtke u industriji
S minusom od 23,6 posto Hrvatska je druga zemlja unutar EU u kojoj je u drugom tromjesečju smanjen broj stečajeva tvrtki u odnosu na prethodni kvartal, kada smo također imali minus od 34,3 posto, a nakon prethodna četiri uzastopna kvartala s rastom broja stečajeva. Cipar je u drugom tromjesečju najviše smanjio broj stečajeva, za 48,5 posto. Na razini EU i europodručja broj stečajeva je povećan, a smanjen broj registriranih tvrtki.
Raste broj novih tvrtki
Hrvatska prkosi i trendu pada registriranih tvrtki u EU i europodručju.
U Hrvatskoj je u drugom kvartalu povećan broj registriranih tvrtki za 0,3 posto, nakon 4,9 posto rasta u prvom ovogodišnjem kvartalu. Nakon nekoliko kvartala u minusu, u drugom kvartalu velik oporavak u rastu registriranih tvrtki imale su Irska s nešto više od 50 posto i Slovačka s nešto više od 30 posto.
S minusom od gotovo 12 posto Poljska je imala najveći pad registriranih tvrtki. Pokazuju to podaci Eurostata.
Za razliku od Hrvatske i još devet zemalja EU u kojima je smanjen broj stečajeva, na razini cijele EU u drugom tromjesečju 2023. godine broj proglašenih stečajeva poduzeća povećao se šesti kvartal zaredom. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, broj stečajeva porastao je za 8,4 posto i tako dosegnuo najvišu razinu od početka prikupljanja podataka 2015. godine. Na razini europodručja brojka je bila veća za 9 posto.
Kada je riječ o registracijama novih poduzeća, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, nakon povećanja od 2% u prvom tromjesečju godine, u drugom tromjesečju 2023. neznatno su registracije tvrtki u EU smanjene, za 0,6%, a u europodručju za 1,1 posto. Općenito, od 2023. broj registracije poduzeća veći je nego tijekom razdoblja 2015.-2022. godine.
COVID mjere spasile od stečaja
Kako tumače statističari Eurostata, pad broja stečajeva bio je prisutan od prvog tromjesečja 2015. do četvrtog tromjesečja 2016. godine, nakon čega je taj broj uglavnom rastao, sve do trećeg tromjesečja 2019. godine. Znatno je broj stečajeva smanjen u prvom i drugom tromjesečju 2020., što se može objasniti vladinim mjerama podrške poduzećima tijekom početka krize izazvane COVID-19.
Nakon toga, broj proglašenja stečaja povećavao se tri uzastopna tromjesečja, od trećeg tromjesečja 2020. do prvog kvartala 2021. Potom su se proglašenja stečaja smanjivali u tri uzastopna kvartala od drugog tromjesečja do četvrtog tromjesečja 2021. Od prvog tromjesečja 2022., uključujući drugo tromjesečje 2023., broj proglašenja stečaja bio je u izrazito uzlaznom trendu. S posljednjim povećanjem u drugom tromjesečju 2023., objave stečaja dosegnule su najviše razine od 2015., nadmašivši prethodni vrhunac iz prvog tromjesečja 2015.
Gledajući stečajeve po djelatnostima, svi sektori gospodarstva bilježe povećanje broja stečajeva u drugom kvartalu 2023. u odnosu na prethodni kvartal.
Usluge smještaja i prehrane s rastom od 23,9%, prijevoza i skladištenja za 15,2% te obrazovanja, zdravstva i društvenih djelatnosti za 10,1% bili su sektori s najvećim povećanjem broja stečajeva u drugom tromjesečju 2023. u odnosu na prethodni kvartal.
U usporedbi s pretpandemijskim četvrtim kvartalom 2019., broj proglašenja stečajeva u drugom kvartalu 2023. bio je veći u većini sektora gospodarstva. Najveća povećanja broja stečajeva u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2019. bilježe usluge smještaja i prehrane (+82,5%) te prijevoz i skladištenje (+56,7%).
Nasuprot tome, u drugom tromjesečju 2023. samo su dva sektora gospodarstva u kojima je broj proglašenih stečajeva bio manji nego u četvrtom kvartalu 2019.: industrija (-11,5%) i građevinarstvo (-2,7%).
