PROGNOZA EUROSTATA: Za pedeset godina će se u Hrvatskoj rađati više nego danas – u prosjeku 1,59 djeteta
Među zemljama EMU u čije će društvo uskoro i Hrvatska, izdvojit ćemo se po negativnom demografskom trendu, koji prema prognozama analitičara europskih institucija nema dobre izglede niti sljedećih godina. Prema procjeni posljednjeg ‘Izvješća o starenju’ Europske komisije, broj stanovnika do 2070. past će u Hrvatskoj na 3 milijuna, odnosno više od 20 posto.
Malti će stanovništvo rasti za 40 posto
Lošije od nas u prognozi stoje Litva s predviđenim padom od 38,4 posto i Letonija s padom od 34,8 posto stanovnika, dok unutar EU veći pad stanovnika od nas mogle bi imati Rumunjska i Bugarska. Neke zemlje, poput Cipra i Luksemburga mogle bi imati rast stanovnika veći od 20 posto, Irska veći od 30 posto, a Malta čak više od 40 posto.
Prognoze su napravljene u vrijeme COVID krize, a prije nove krize, pa će korekcija sigurno biti i u ovogodišnjem izvješću. I do sada su pokazatelji bili lošiji od prognoza u ranijim izvješćima, što znači da se demografija urušava u cijeloj EU. Pa je tako primjerice u 2019. godini u EU bilo 762 000 osoba manje nego što se predviđalo u 2015. u tadašnjim demografskim projekcijama. Ipak, ukupna zaposlenost bila je veća u 2019. nego što je predviđeno u Izvješću o starenju za 2018., kao i realni rast BDP-a.
Prema Eurostatu, ukupna populacija će se smanjiti za 5 posto do 2070. godine, odnosno za 424 milijuna, od čega bi se u 11 zemalja broj povećao, a u ostalima pao.
Žene će 2070. godine u prosjeku živjeti 90 godina
Predviđa se da će ukupna stopa feriliteta porasti sa 1,52 koliko je iznosila u 2019. na 1,65 djeteta do 2070. u EU, a slična su predviđanja i za europodručje. Prognoze su da bi se u našoj zemlji stopa feriliteta do 2070. povećala sa 1,43 na i dalje skromnih 1,59, odnosno ispod EU prosjeka.
Neto migracijski priljev postupno će padati i smanjiti s oko 1,3 milijuna ljudi u 2019. na oko milijun 2070. godine.
Predviđa se povećanje radne snage, osobito među starijim radnicima zbog provedene mirovinske reforme. Očekuje se da će se očekivani životni vijek pri rođenju za muškarce povećati za 7,4 godine, sa 78,7 u 2019. na 86,1 u 2070. u EU. Za žene se predviđa povećanje za 6,1 godinu, od 84,2 u 2019. na 90,3 u 2070. godine.
Dva radnika na jednog umirovljenika
Demografski omjer ovisnosti o starijoj dobi u EU-u (tj. omjer između osoba u dobi od 65 i više godina i onih u dobi od 20 do 64 godine) predviđa se da će se značajno povećati u sljedećim desetljećima. Od oko 29 posto u 2010., porastao je na 34 posto u 2019. i predviđa se daljnji porast, na 59 posto u 2070., tj. pomak s manje od četiri radno sposobne osobe na svaku osobu u dobi od 65 godina i više u 2010. na manje od dvije u 2070. godini.
Prema posljednjim podacima našega HZMO-a u našoj zemlji taj omjer je u kolovozu iznosio 1,34, omjer zaposlenih na jednog umirovljenika. Demografski pritisci ubrzavat će kako baby boom generacija bude odlazila u mirovinu, a očekivani životni vijek u EU-u i nadalje će se povećati.
Naime, 60-tih godina prošloga stoljeća stopa feriliteta bila je u svim zemljama veća od 2, ponegdje i 3, a posljednjih godina ne prelazi nigdje 2.
Radit će više ljudi
Predviđa se da će ukupna participacija radne snage (za dobnu skupinu 20-64) u EU-u porasti za oko 3 postotna boda (s više od 78% u 2019. na blizu 81% u 2070.) i sličan razvoj predviđa se za europodručje.
Stopa rasta zaposlenosti do 2070. godine predviđa se za našu zemlju 2,8 posto, prosjek za cijelu EU 3,1 posto. Za 0,3 posto predviđa nam se rast nezaposlenosti, dok je prosjek EU pad od 1 posto.
Za 1,1 posto prognozira nam se do 2070. godine rast BDP-a, a po stanovniku rast od 1,7 posto. Rast veći od 2 posto predviđa se samo za Maltu, odnosno per capita za baltičke zemlje, Rumunjsku i Mađarsku.