EKSPLOZIJA CIJENA Od 2015. do danas hrana u Hrvatskoj skuplja za 42 posto, Svjetska banka upozorava da to nije kraj!
Cijene hrane i pića u Hrvatskoj u lipnju su bile 42 posto veće nego 2015. godine, podaci su Svjetske banke. Po Eurostatu cijene hrane i bezalkoholnih pića su u prosjeku jednima onima prosjeku EU, a primjerice kruh je čak i skuplji. Stoga hrvatska kućanstva troše i do 40 posto kućnog budžeta na punjenje hladnjaka i trpezu.
Cijene hrane ostat će visoke
Stručnjaci za prehrambenu industriju i poljoprivredu mjesecima upozoravaju da će cijene hrane dulje ostati visoke i zbog energetske krize, koja jenjava i zbog klimatskih promjena koje utječu na pad prinosa diljem svijeta. Ove je godine prisutna i afrička svinjska kuga, koja će povećati cijenu svinjetine i prerađevina tog mesa.
Hrvatska stoga nije iznimka u Europskoj Uniji po rapidnom rastu cijena hrane, ali se i zbog turističke potrošnje kod nas cijene dulje zadržavaju visokima, a i dokazano imamo europske cijene, ali ne i europske plaće pa k tome i nižu kupovnu moć nego drugi stanovnici Europske Unije. Hrvatska je pak i na listi Svjetske banke svrstana među zemlje kojima prijeti jači rast cijena hrane.
Portal Euractiv.hr u razgovoru sa stručnjakom za maloprodaju hrane Dragom Munjizom otvara temu prekograničnog šopinga.
“Istina je da potrošači sve više odlaze po hranu u Mađarsku, Sloveniju i Italiju, no izgleda da se naši trgovci toga baš i ne boje. Nažalost, svako povećanje cijena roba koje dostavljaju dobavljači podrazumijeva i rast maloprodajnih cijena. Često sam u Sloveniji, Austriji i Italiji i mogu reći da u tim zemljama nema neke velike razlike u cijenama prehrambenih proizvoda u odnosu na Hrvatsku, one su tu negdje, s izuzetkom hrvatske obale gdje su doista visoke. Međutim, općenito gledano, cijene hrane u tim zemljama rastu kao i u Hrvatskoj. Ipak, jasno je da je velika razlika u kupovnoj moći jer 100 eura za Hrvata nije isto što i 100 eura za Talijana“, objašnjava Munjiza.
Eksplozija cijena hrane u Venezueli, Libanonu, Zimbabveu, Argentini…
Ruska invazija na Ukrajinu i inače je poremetila tržište hrane ne samo u Europi, nego i u svijetu. Rusko-ukrajinski rat stanovnike mnogih zemalja u razvoju bacio je na sam rub gladi. Nastavak rata, koji uključuje i nedavno razaranje brane Nova Kahovka na Dnjepru, kao i povlačenje Rusije iz sporazuma o izvozu ukrajinskog žita, budi dodatnu zabrinutost.
Stručnjaci Svjetske banke u svom novom izvješću o sigurnosti opskrbe hranom upozorili su da cijene prehrambenih artikala ostaju visoke te su dodali kako su takve cijene prehrambenih proizvoda izravna posljedica rata u Ukrajini i klimatskih promjena.
Posebno su, ističu u Svjetskoj banci, ugroženi stanovnici zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, ali i oni u Europi i Sjevernoj Americi.
U odnosu na razdoblje prije godinu dana, cijene hrane nominalno su – po troznamenkastim stopama! – porasle u Venezueli, Libanonu, Zimbabveu i Argentini. Realni rast cijena hrane, umanjen za inflaciju, najveći je u Zimbabveu, Libanonu, Egiptu i Turskoj, od 16 pa do 80 posto. Bez previše oklijevanja, može se reći da su cijene hrane u tim zemljama u posljednjih godinu dana eksplodirale, piše Euractiv.
U tu bi se kategoriju trebale i druge zemlje u kojima su cijene hrane rasle, a u mnogima i nastavljaju rasti, po stopi od 30 i više posto na godišnjoj razini. Osim već spomenutih, tu su još i Etiopija, Sijera Leone, Gana, Iran, Laos, Pakistan, Šri Lanka, ali i Ukrajina i Moldavija.
