ZAJMOVI ZA GRAĐANE Nakon ljeta krediti za kupnju nekretnine će biti još skuplji, ECB upozorio da eurozonu čeka kaotičan pad cijena nekretnina
Ljetni kvartal ove godine obilježen nestabilnošću vremenskih prilika u nečem će godine u nečem ipak biti stabilan i predvidljiv. Krediti će nastaviti poskupljivati iako nešto manje nego u drugom kvartalu, a više od potrošačkih zajmova poskupljivat će zajmovi kućanstvima za kupnju – kuće, projekcije su koje proizlaze iz ankete među bankama eurozone koju je provela Europska centralna banka.
Banke najavile oštrije kriterije za kredite
U drugom kvartalu poskupljenja su bila veća u potrošačkim kreditima.
Prateći rast kamatnih stopa koje ECB podigao i ovog srpnja banke naravno očekuju daljnje smanjenje potražnje za stambenim kreditima tijekom srpnja, kolovoza i rujna iako bi pad kreditiranja trebao biti nešto manji nego u drugom kvartalu tijekom kojeg se pristup financiranju pogoršao u većini tržišnih segmenata.
Kreditni standardi postroženi su za sve kategorije kredita, potražnja za kreditima manje je i među kućanstvima i među poduzećima, no banke sada sve više brinu nenaplativi krediti i spremne su zbog toga pooštravati uvijete kreditiranja. Ipak, omjeri nenaplativih kredita imali su uglavnom neutralan učinak na stambene zajmove.
U posljednjoj je anketi provedenoj tijekom drugog kvartala ipak manje banaka prijavilo da će pooštravati uvije za kreditiranje, njih 14 posto u odnosu na 27 posto iz ankete provedene u prvom kvartalu. Banke pooštravanje uvjeta kreditiranja obrazlažu većom percepcijom rizika, specifičnom situacijom zajmoprimaca te općenito nižom tolerancijom na rizik kao višim troškom sredstava.
Bit će manje odobrenih kredita
Konzultantska kuća Ernest & Young u svojim projekcijama zaduživanja u eurozoni navodi kako očekuju da će krediti u 2023. godini zabilježiti skroman rast od 2,1 posto te još skromniji u 2024. godini u visini od svega 1,7 posto. Analitičari Ernest & Younga predviđaju da će najveće usporavanje godišnjeg kreditiranja doživjeti Njemačka s rastom od samo 2,8 posto.
Španjolske bi banke mogle izvijestiti čak i o smanjenju kreditiranja od 1,2 posto u ovoj godini, a uz Španjolskoj na tronu država s najnepovoljnijim omjerom nenaplativih kredita pridružuje Italija.
Rast bankovnih zajmova očekuje se tek u 2025. prema projekcijama Ernest & Younga kada bi trebao iznositi 3,3 posto te nastaviti s rastom od 3,9 posto u 2026. godini.
Vlasništvo nad nekretninama imaju investicijski fondovi
Hipoteke čine značajan postotak ukupnog kreditiranja unutar eurozone, a predviđeno usporavanje rasta hipoteka na 1,4 posto tijekom 2023. predstavljalo bi najslabiji godišnji porast od 2014. godine i naglo usporavanje u odnosu na rast od 4,9 posto u 2022. godine.
Hipotekarna stopa raste, slabija europska tržišta nekretnina (osobito u Njemačkoj) i kontinuirano pooštravanje kriterija zajmova djeluju na smanjenje potražnje i dostupnosti hipoteka. EY European Bank Lending Forecast predviđa da će rast hipoteka dosegnuti 2,5 posto u 2024., 3,0 posto u 2025. i 3,5 posto 2026. godine.
Europska centralna banka krajem lipnja je upozorila kako eurozonu čeka kaotičan pad cijena nekretnina.
Kad je riječ o hipotekarnim kreditima posebno su ugrožene Španjolska i Portugal, te baltičke zemlje, a kad je riječ o padu cijena nekretnina rizik je veći za zemlje u kojima veliki dio vlasništva nad nekretninama imaju investicijski fondovi, a tu je prvenstveno riječ o nekretninama u velikim europskim prijestolnicama poput Pariza, Berlina, Dublina ili Madrida.
