EUROPA SE RAZDUŽUJE Hrvatska rapidno smanjuje udjel duga u BDP-u pa smo među manje zaduženim članicama EU
U eurozoni javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju ožujka 91,4 posto i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na kraj prošle godine, a na istim razinama zadržao se je i u EU, gdje je na kraju ožujka iznosio 83,7 posto BDP-a. U odnosu na lanjski ožujak smanjen je u eurozoni i EU, za gotovo četiri postotna boda, pokazuju objavljeni podaci Eurostata.
Najmanji udio duga ima Estonija – svega 17 posto BDP-a
U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je veći od propisanih 60 posto BDP-a, isto kao i na kraju prošle godine.
Najviši je i na kraju ožujka bio u Grčkoj, gotovo 170 posto BDP-a. Slijedi Italija gdje je dug bio veći od BDP-a za oko 44 posto, a u Portugalu, Španjolskoj i Francuskoj za nešto više od 10 posto.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju ožujka iznosio 48,1 milijardu eura, odnosno 69,5 posto BDP-a, nešto više nego li na kraju prošle godine, kada je iznosio 46,08 milijardi eura, odnosno 68,8 posto BDP-a. Ipak, udjel duga u BDP-u smanjio se je na godišnjoj razini. Na kraju prošlogodišnjeg ožujka iznosio je 45,48 milijardi eura, s udjelom u BDP-u od 75,9 posto.
Tako je hrvatski javni dug iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu znatno ispod prosjeka eurozone i EU-a.
Pogleda li se susjedna Slovenija, udjel njenog javnog duga u BDP-u jednak je kao i kod nas.
Hrvatska među zemljama s najbržim padom duga
Najmanji je udjel javnog duga u BDP-u bio u Estoniji, svega 17,2 posto BDP-a, a slijede Bugarska s 22,5 posto udjela, Luksemburg s 28 posto i Danska s 29,4 posto udjela duga u BDP-u.
U 16 zemalja EU-a udio duga u BDP-u bio je na kraju ožujka manji nego na kraju prošle godine, a najviše se smanjio u Grčkoj, za tri postotna boda te na Cipru, za 2,5 postotna boda. Daljnje najveće smanjenje udjela duga u BDP-u zabilježeno je u Nizozemskoj, za 1,8 postotni bod, Estoniji za 1,2 postotna boda, Švedskoj 1,1, Poljskoj za 1 te Irskoj i Italiji za 0,9 postotna boda.
Najviše je pak porastao javni dug iskazan udjelom u BDP-u u Luksemburgu, za 3,4 postotna boda. Slijede Belgija, gdje je porastao za 2,2 postotna boda, Austrija i Latvija s povećanjem za 2,1 postotni bod, Rumunjskoj za 1,7 i Mađarskoj za 1,5 postotnih bodova.
U odnosu na prošlogodišnji ožujak, u samo šest članica dug je na kraju ožujka bio veći. Najviše je porastao u Luksemburgu, za 5,4 postotna boda, u Češkoj za 1,7 postotni bod, Latviji za 1,1 postotni bod, Rumunjskoj 0,7 postotnih bodova, Bugarskoj 0,5 i Finskoj 0,2 postotna boda. Najviše je smanjen u Grčkoj, za 21,2 postotna boda, na Cipru za 18 postotnih bodova, Portugalu 10,8, Irskoj 8,9, Italiji 7,9, Hrvatskoj 6,4 postotnih bodova, Sloveniji 5,2 postotna boda, Španjolskoj 4,6 i Poljskoj 3,8 postotnih bodova.
Hrvatska je sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u za 6,4 postotna boda u odnosu na prošlogodišnji ožujak tako izdvojena u skupinu zemalja s izrazitijim padom.
