NEMA VIŠE JEFTINOG NOVCA: Jug Europske Unije grca u dugovima, koji će postati skuplji sada kada je ECB digao kamate
Dulje od sedam godina nije bio na dnevnom redu zemalja europodručja kao zabrinjavajuća tema, no sada se s prvim rastom baznih kamata ECB-a javni dug država članica europske monetarne unije vraća pod svjetla pozornice. Na toj pozornici prvi će put kada za pola godine usvojimo euro zaplesati i Hrvatska.
Bazna kamata za zajmove 0,75 posto
Europska centralna banka jučer je, nakon dugotrajnog oklijevanja i prvi put u posljednjih 11 godina podigla referentne kamatne stope za 50 baznih bodova pa od 27. srpnja. kamatna stopa za refinanciranje iznosi 0,5 posto, za zajmove 0,75 posto, a kamata za depozite nije više negativna i iznosi 0 posto.
I to je tek početak, jer nastavi li inflacija rasti, a izvjesno je da hoće zbog nastavka nestabilnosti uzorkovane ratom u Europi te potom energetskom i krizom hrane Europska centralna banka mogla bi nastaviti podizati kamate u rujnu i listopadu.
Kako je nedavno u kolumni na T- Portalu istaknula jedna od najboljih hrvatskih ekonomskih znanstvenica Maruška Vizek jedan od važnih razloga oklijevanja ECB-a u podizanju baznih kamatnih stopa leži u tome što je 19, a od iduće godine 20 zemalja eurozone međusobno vrlo različito što znači da jedna monetarna politika mora zadovoljiti potrebe nekoliko različitih gospodarstava.
“Naime povećanje referentnih kamatnih stopa na eurske depozite može najzaduženije i fiskalno najmanje održive zemlje članice eurozone gurnuti u novu dužničku krizu, kakvu smo već jednom imali prilike gledati u prethodnom desetljeću, jer će im teret duga, pogotovo ako povećanje kamatnih stopa bude trajnijeg karaktera, postati prevelik uteg”, naglasila je Maruška Vizek u kolumni za Tportal.
Italija – gospodarski bolesnik cijele Europe
Podizanje kamata vraća na scenu raspravu o dugovima, a potom i proračunskoj štednji, a prva na udaru je Italija gospodarstvo kojem se dugo tepa riječima ‘gospodarski bolesnik Europe’.
Kako ističe Ivan Dražetić, analitičar InterCapitala, dug Italije čini 23 posto ukupnog duga eurozone. Operacija spašavanja Italije počela je istovremeno kad i podizanje kamatnih stopa odlukom ECB-a o donošenju posebnog instrumenta koji će centralnoj europskoj banci omogućiti da kupuje talijanske obveznice kako one ne bi kompletno krahirale.
Bojazan od talijanskog sunovrata u recesiju dodatno je potaknuta padom Vlade Maria Drahija čiji je glavni ekonomski savjetnik Francesco Giavazzi nedavno isticao kako podizanje kamatnih stopa nije najbolji način za nošenje s inflacijom koja je se u prosjeku eurozone približila 9 posto, u brojnim je članicama već dvoznamenkasta, a tek u nekima relativno niska. Draghijev savjetnik je zagovarao nametanje gornjih granica za cijene plina umjesto podizanja kamatnih stopa.
Grčka, Portugal i Španjolska imaju dug veći od BDP-a
Italiju, prema pisanju Reutersa očekuje moguće dulje vrijeme političke nestabilnosti, njezin je javni dug drugi najveći u eurozoni, u posljednjem kvartalu 2021. godine prema podacima Eurostata iznosio je 150,8 posto dok je Grčki dug bio 193,3 posto. Portugal s dugom od 124,4 posto BDP-a i Španjolska s dugom od 118,4 posto BDP-a također su nezavidnijem položaju od manje zaduženih članica eurozone, odnosno podizanje kamatnih stopa europski jug stavlja u poziciju bržeg i lakšeg pada u recesiju i daljnju neizvjesnost zbog toga što će im dug poskupjeti.
Više od prosjeka eurozone čiji je objedinjeni dug 95,6 posto BDP-a zadužene su Grčka, Italija, Portugal, Španjolska, Francuska, Belgija i Cipar, a vrlo blizu prosjeku su Austrija i Hrvatska.
Hrvatska ulazi u eurozonu u trenutku kada se u njoj postavljaju nova pravila kako se monetarna unija ne bi fragmentirala i kako bi se euro kao zajednička valuta uopće mogao održati. Novi instrument TPI zapravo predstavlja mogućnost aktivne potpore ECB-a vladama članica eurozone koje su opterećene dugovima kada se suoče s naglim porastom troškova zaduživanja zbog strože monetarne politike.
Hrvatska trenutačno nije prezadužena i zahvaljujući ulasku u eurozonu rast kamatnih stopa za potrošače trebao bi biti manji nego bi bio da smo zadržali kunu, no iako su to dobre vijesti između redova se u povodu podizanja kamatnih stopa provuklo i upozorenje Borisa Vujčića prema kojem bi se daljnje podizanje baznih kamata od strane ECB-a tijekom rujna i listopada moglo preliti na rast promjenjivih kamata na kredite građana i tvrtki. Stoga se učestalo ponavlja savjet: Fiksirajte kamatnu stopu.
