ZNANSTVENICI ZAKLJUČILI Zbog globalnog zagrijavanja hrana će svake godine poskupljivati
Snažna oluja koja je pogodila Zagreb, a potom i istok Hrvatske u srijedu 19. srpnja odnijela je četiri ljudska života, a materijalna šteta još se procjenjuje. Sve učestaliji vremenski ekstremi, iako se dokazni postupci ne izvode za svaku pojedinu oluju, posljedica su klimatskih promjena i zagrijavanja planeta. Osjećamo to na svojoj koži posljednjih desetljeća na niz načina, a prema novijem upozorenju znanstvenih istraživača, globalno zatopljenje bit će sam sve očitije kroz daljnje poskupljenje hrane.
Svake godine hrana 3 posto skuplja
“Globalno zatopljenje moglo bi uzrokovati porast inflacije hrane za prosječno 1 posto do 3 posto svake godine do 2035. godine kako se utjecaji klimatskih promjena intenziviraju u cijelom svijetu”, ističe se u izvješću istraživača Europske centralne banke i Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime u kojem su analizirane povijesne fluktuacije cijena hrane i uspoređene s klimatskim podacima.
Znanstvenici su zaključili da povećanje temperature na Zemlji uzrokuje povećanje inflacije, a osobito rast cijena hrane zbog učinaka na poljoprivredu produktivnost. – Učinci na inflaciju hrane prolaze kroz ostatak gospodarstva u uzrokuju opća povećanja cijena – obrazlaže Maximilian Kotz, prvi autor rada i znanstvenik na Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime objašnjavajući da rast cijena hrane prati porast temperature što će najviše biti izraženo ljeti i u vrućim regijama na nižim geografskim širinama, primjerice na krajnjem jugu.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Copernicusu, Službi za klimatske promjene Europske unije, Europa je 2022. bila kontinent koji se najbrže zagrijavao, a toplinski valovi doprinijeli su rastu cijena hrane s 0,7 posto, a prosječne svjetske temperature porasle su 1,15 C 2022. od 19. Stoljeća. Predviđa se da će razdoblje od ove 2023 pa naredne četiri godine, sve do 2027. biti najtoplije godine ikada zabilježene.
Kukuruza i do 24 posto manje zbog klime
Znanstvenici smatraju da će cijene hrane zbog klimatskih promjena rasti i u slučaju da cijeli svijet ispuni klimatske ciljeve Pariškog sporazuma prema kojem bi do 2050. godine emisije stakleničkih plinova trebalo svesti na nulu kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje.
Utjecaj klimatskih promjena na cijene hrane odlično ilustrira podatak iz istraživanja NASA-e iz 2021. godine prema kojem bi globalni prinosi kukuruza do kraja ovog stoljeća mogli pasti za 24 posto, a riječ je o važnoj stočnoj hrani. Prinosi kukuruza dramatično padaju nakon što temperatura dosegne 30 stupnjeva Celzijevih. Očekuje se smanjenje prinosa riže i soje, no taj pad ne bi trebao biti nagao.
Osim što će uzrokovati globalno povećanje godišnje cijene hrane i ukupne inflacije, zagrijavanje planeta će prema istraživanju promijeniti sezonsku dinamiku inflacije. Buduće zagrijavanje predviđeno do 2035. pojačat će utjecaje ekstremnih vremenskih događaja u Europi za 50 posto, što sugerira da “klimatske promjene predstavljaju rizike za stabilnost cijena jer imaju uzlazni učinak na inflaciju” zaključili su znanstvenici.
Već je sada osjetno manje lubenice i jagoda
U kontekstu klimatskih promjena koje prema znanstvenim zaključcima najveći utjecaj na rast cijena hrane imaju ljeti i na jugu zanimljiv je i podatak o značajnom smanjenju europske proizvodnje ljetnog voća u 2022. godini. Naime, prema podacima Eurostata kombinirana proizvodnja dinja, lubenica, jagoda, breskvi i nektarina u EU iznosila je lani 8,6 milijuna tona, za 6,3 posto manje u odnosu na 2021 kada je proizvedeno 9,2 milijuna tona tog voća.
Do pada je došlo zbog manje ubranog voća u odnosu na godinu ranije.
Ubrano je za 9,5 posto manje dinja, 18,4 posto manje lubenica, proizvodnja jagoda ostala je nepromijenjena, a breskvi i nektarina porasla je za 5,6 posto. Gotovo polovicu EU lubenica, čak 45,4 posto proizvela je Španjolska, te trećinu 32 posto svih dinja te više od jedne četvrtina 27,3 posto jagoda i 26,9 posto nektarina. Italija je proizvela trećinu (36,1 posto) dinja u EU te 35,6 posto breskvi i nektarina i 25,6 posto lubenica.
Jug Europske unije zaslužan je za još ljetne voćne proizvodnje pa se tako 27,1 posto breskvi i nektarina proizvodi u Grčkoj, ali i 12,4 posto lubenica.
U narednim godinama toplinskih valova bit će zanimljivo pratiti proizvodnju, ali i cijene ljetnog voća.
