KOLIKO KOŠTA UVOĐENJE EURA: Banke će zbog uvođenja eura imati neto trošak od 2,2 milijarde kuna
Banke i financijske institucije uoči uvođenja eura imaju puno zadataka, a mi smo provjerili što se sve mora napraviti u idućih par mjeseci kako bi se uspješno uveo euro u hrvatski monetarni sustav i koje će sve troškove financijske institucije imati uslijed zamjene kune eurom.
Prilagodba se odnosi na izmjenu zakona i propisa, dvojno iskazivanje cijena, informatičku prilagodbu svih sustava, sprečavanje pranja novca, a u sve te aktivnosti uključeno je niz institucija od banaka do Ministarstva financija. U planu uvođenja eura samo za financijski sektor pobrojano je čak devet ciljeva i 63 aktivnosti, a njihova provedba pratit će se na mjesečnoj bazi.
Banke će najviše gubiti na kamatama i mjenjačkim poslovima
Prema simulacijama bankovnog sustava, procijenjeni neto iznos za uvođenju eura je čak 2,2 milijarde kuna, dok će trošak prilagodbe za financijski nebankarski sustav iznositi oko 154 milijuna kuna.
Daleko najveći dio iznosa od 2,2 milijarde kuna odnosi se na gubitak prihoda banaka zbog smanjenog obujma mjenjačkih poslova, pad prihoda od pozitivnih tečajnih razlika te smanjenja neto prihoda od kamata i naknada. Ipak valja napomenuti da je iznos od 2,2 milijarde kuna izračunat kao neto iznos, odnosno da su ukupni troškovi uvođenja eura umanjeni za očekivane uštede i prihode, koje će banke dobiti nakon uvođenja eura.
Kako smo napomenuli banke će najviše izgubiti na mjenjačkim poslovima i kamatama. Naime, svi krediti u kunama konvertirati će se u kredite u eurima. Krediti u eurima imaju niže kamate, a time i manju zaradu banke. Na zaradu banaka će utjecati i veći trošak plasiranja novca jer se trenutno višak likvidnosti na tržištima plasira uz negativne kamatne stope. Uvođenjem eura nestat će i dobar dio mjenjačkih poslova, ali taj dio poslovanja će nestati u 2023. godini pa će banke gubitak zarade na mijenjaju kune u euro i obrnuto osjetiti najviše u idućoj godini.
Cijeli proces prilagodbe financijskog sustava na euro vodi Koordinacijski odbor za prilagodbu financijskog sustava, a u Koordinaciji ističu kako se očekuje da će banke dio troškova vezanih uz uvođenje eura evidentirati kao ulaganje što će u godinama nakon uvođenja eura biti predmetom amortizacije. Također, učinak gubitka prihoda od mjenjačkih poslova te pozitivnih tečajnih razlika djelomično će se osjetiti u 2022., a veći dio u idućoj godini pa ukupni procijenjeni neto trošak prilagodbe neće opteretiti poslovni rezultat banaka samo u jednoj poslovnoj godini.
Izvještaj svaki mjesec od travnja 2022. godine
Hrvatska narodna banka uspostavit će privremeni sustav izvješćivanja o napretku procesa prilagodbe informacijskih sustava kreditnih institucija zbog uvođenja eura.
Na mjesečnoj osnovi prikupljat će se podaci o aktualnom statusu projekta prilagodbe informacijskih sustava radi uvođenja eura, a prvo izvještajno razdoblje je travanj 2022. Zaprimljene informacije će se smatrati relevantnim pokazateljima statusa i tijeka procesa prilagodbe informacijskih sustava kreditnih institucija. Sve kreditne institucije naglašavaju važnost ovoga projekta, a sveobuhvatnost i širina projekta zahtijevaju paralelno odvijanje različitih faza.
U radu Koordinacijskog odbora za prilagodbu financijskog sustava sudjeluje uz Ministarstva financija i Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijska agencija, Središnje klirinško depozitarno društvo, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka te banke koje nisu članice Hrvatske udruge banaka odnosno Samoborska banka d.d., Banka Kovanica d.d. i Imex banka, Hrvatski ured za osiguranje, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Središnji registar osiguranika (Regos) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak.
