KOLIKO SU DRŽAVE EU U MINUSU Najveći deficit ima Mađarska, a Irska i Portugal u debelom plusu
Na razini 20-člane eurozoni sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u spustio se u prvom tromjesečju na 3,2 posto, sa 4,7 posto koliko je iznosio u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju, kada je i zabilježena najviša razina od proljeća 2021., pokazuju preliminarni podaci Eurostata.
Prosječni deficit od 3 posto
Na razini EU-a deficit je smanjen na tri posto, sa 4,5 posto u prethodnom kvartalu, kada je također zabilježena najviša razina od proljeća 2021.
Proračunski manjak u eurozoni i EU, iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), smanjen je zahvaljujući manjim rashodima i većem nominalnom BDP-u, tumače europski statističari i dodaju da su mjere pomoći kojima su vlade ublažavale utjecaj visokih cijena energije snažno utjecale na državni proračun u drugoj polovini 2022. i u prvom ovogodišnjem tromjesečju te je tako većina država bilježila manjak i na početku ove godine.
Prema podacima, najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u prvom tromjesečju opet imala Mađarska, od 11,1 posto. Slijedi Rumunjska s manjkom od 6 posto, Francuska s 5,1 posto i Belgija s 5 posto BDP-a. Najmanji je deficit bio u Luksemburgu i Švedskoj gdje je iznosio 0,6 posto BDP-a, a slijedi Litva s manjkom od 0,7 posto.
Proračunski višak imale su samo Irska, Danska i Portugal, od 3,1 posto, 3 i 2,8 posto BDP-a.
Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.
Hrvatska uravnotežena
No, prema sezonski neprilagođenim podacima Hrvatska je u prvom ovogodišnjem kvartalu imala uravnotežen proračun. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bilježila je manjak u proračunu od 4,9 posto BDP-a. Na razini eurozone sezonski neprilagođeni manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u prvom tromjesečju 4,2 posto, a na razini EU-a 4 posto, pokazuju podaci Eurostata. U Italiji je bio najveći, 12,1 posto, Mađarskoj 11,2 posto, Belgiji 10 posto… Višak u proračunu su, prema sezonski neprilagođenim podacima, imale Irska, Cipar, Nizozemska, Luksemburg, Danska i Portugal.
U prvom tromjesečju 2023. ukupni državni prihodi u europodručju iznosili su 46,2% BDP-a, što je smanjenje u usporedbi s 46,9% koliko su iznosili u četvrtom tromjesečju 2022., a iz razloga povećanja BDP-a. Jer u apsolutnom iznosu, sezonski prilagođeni ukupni prihodi u europodručju porasli su za oko 3 milijarde eura u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2022. Ukupni državni rashodi u eurozoni iznosili su 49,4 % BDP-a, što je smanjenje s 51,6% BDP-a u prethodnom tromjesečju, iz razloga smanjenja ukupnih rashoda, ali i povećanja nominalnog BDP-a. Sezonski prilagođeni ukupni državni rashodi smanjeni su za oko 46 milijardi eura u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.
U EU-u su pak ukupni državni prihodi iznosili 45,4% BDP-a u prvom tromjesečju 2023., što je također smanjenje u usporedbi s 46,2% BDP-a u četvrtom tromjesečju 2022. Sezonski prilagođeni ukupni prihodi u EU porasli su za oko 7 milijardi eura u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2022. Ukupni državni rashodi u EU iznosili su 48,5 % BDP-a, što je pad s 50,7% BDP-a u prethodnom tromjesečju. Desezonirani ukupni rashodi smanjeni za oko 51 milijardu eura u usporedbi s prethodnim kvartalom u EU.
