PLAĆE RASTU U CIJELOJ EU Hrvatska među rekorderima po rastu primanja u EU, samo četiri zemlje bolje od nas!
Na tržištu europodručja i EU raste zaposlenost kao i cijena rada. Usporedo s tim popravlja se potrošnja, ali još uvijek s dozom opreza.
Rekordno niska nezaposlenost
U prvom tromjesečju ove godine otvoreno je gotovo milijun novih radnih mjesta u europodručju. Stopa nezaposlenosti u travnju bila je na povijesno niskoj razini od 6,5 posto, što je smanjenje od 0,2 postotna boda u odnosu na razinu od travnja ove godine.
Potražnja za radnom snagom i nadalje je snažna, a stopa slobodnih radnih mjesta ostala je nepromijenjena i iznosila visokih 3 posto, pokazuju podaci objavljeni u novom biltenu Europske središnje banke. Ako se promatraju kretanja u različitim sektorima, nastavljen je rast zaposlenosti u industriji i osobito u uslužnom sektoru te blago smanjenje u sektoru građevinarstva.
Rastu i plaće. U prvom tromjesečju ove godine naknada po zaposlenom u europodručju porasla je za 5,2 %, a dogovorene plaće za 4,3 %.
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata troškovi rada po satu porasli su za 5 % u eurozoni i za 5,3 % u EU, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.
Plaće rasle 12 posto
Plaće, kao i plaće po radnom satu porasle su za 4,6%, dok je komponenta izvan plaće porasla za 6,2% u prvom kvartalu 2023. u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine. U EU su satnice i nadnice porasle za 5% i neplaćena komponenta za 6,1%.
U usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine najviše su porasle plaće po satu u Bugarskoj (+15,7%), Rumunjskoj (+14,3%) i Litvi (+13,2%), a Hrvatska je u skupini još četiri zemlje u kojima je porast bio veći od 10 posto. U Hrvatskoj je porast bio 11,3 posto, Estoniji 12, Poljskoj 10,7 posto i Belgiji 10,1 posto.
Prema podacima DZS-a prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za travanj 2023. iznosila je 6,86 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. više za 12,8%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 17,1%.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u travnju je u našoj zemlji bila 1 122 eura, što je nominalno niže za 0,7%, a realno za 1,7% u odnosu na ožujak 2023. Za razdoblje od siječnja do travnja prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome iznosila je 1 113 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2022. nominalno više za 11,9%.
U sljedećem razdoblju, navodi se u biltenu ESB-a, očekuje se povećanje realnog dohotka zahvaljujući snažnom tržištu rada te smanjenju nezaposlenost tijekom projekcijskog razdoblja na najniže zabilježene razine.
Više rezervacija za putovanja
Visoka inflacija i ustrajna neizvjesnost nepovoljno su utjecali na raspoloživi dohodak i poticati štednju na početku 2023. godine.
U tim se uvjetima privatna potrošnja smanjila za 0,3 % u prvom tromjesečju. Maloprodaja se u prvom tromjesečju 2023. smanjila za 0,2 % na tromjesečnoj osnovi i stagnirala u travnju 2023. Broj novoregistriranih osobnih vozila smanjio se za 3,8 % u prva tri mjeseca 2023., uz daljnji mjesečni pad od 1,1 % u travnju. Nasuprot tome, povećala se potrošnja kućanstava na usluge.
Najnoviji podatci daju naznake blagog oporavka osobne potrošnje.
Pokazatelj pouzdanja potrošača Europske komisije poboljšao se u travnju, uglavnom zbog boljih očekivanja uslijed općih gospodarskih izgleda i financijske situacije kućanstava, ali se u svibnju smanjio.
ESB-ova anketa o očekivanjima potrošača iz travnja upućuje na povećanje očekivanih rezervacija putovanja, bez promjena u očekivanim kupnjama kućanskih uređaja koje su i nadalje na niskoj razini i potvrđuju kontinuiranu dihotomiju između potražnje za uslugama i potražnje za proizvodima.
Prijenos pooštravanja uvjeta financiranja na realno gospodarstvo, navodi se, vjerojatno bi ograničilo zaduživanje kućanstava, povećalo štednju i smanjilo osobnu potrošnju. Prema najnovijim podatcima iz ankete o očekivanjima potrošača očekuje se da će veći dio kućanstava koja imaju hipotekarne kredite s promjenjivom kamatom kasniti s otplatom svojeg duga.
