HNB: Euro će izbrisati valutni rizik, smanjiti kamate na kredite i podići kreditni rejting!

Zakon o euru, koji definira termine i pravila uvođenja eura, je u Hrvatskom saboru i uskoro će se usvojiti. Dok po predviđenom scenariju provodimo sve predradnje nužne za uvođenje eura u domaći monetarni sustav, inflacija skače po stopi višoj od 5 posto, a zbog rata u Ukrajini svakodnevno rastu cijene energenata plina i nafte na svim globalnim tržištima. Kako teku pripreme za euro, jesmo li spremni za novu valutu i što će ona za Hrvatsku značiti rekla nam je Ana Šabić, direktorica Direkcije za europsku suradnju HNB-a.

Kako teku pripreme za euro i hoće li nam ciljani datum ulaska 1.1.2023. godine ugroziti galopirajuća inflacija?

Tri su glavne grupe aktivnosti na kojima radimo, a kako bi Hrvatska mogla uvesti euro u najkraćem mogućem roku, odnosno 1. siječnja 2023. Prvo se područje odnosi na provedbu reformskih mjera na koje se Hrvatska obvezala prilikom pristupanja ERM II. Riječ je o osam mjera iz četiri  područja – to su mjere povezane s jačanjem okvira za borbu protiv pranja novca, daljnjim smanjenjem administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo, poboljšanjem korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanjem nacionalnog stečajnog okvira.




Zadovoljavanje jasno definiranih kriterija konvergencije predstavlja drugu grupu aktivnosti. Radi se o ispunjavanju kriterija koji se odnose na stabilnost cijena, stabilnost i održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Europska komisija će na proljeće ove godine u svom Izvješću o konvergenciji ocijeniti ispunjavanje kriterija konvergencije kod članica koje još nisu uvele euro, pa tako i za Hrvatsku, te su naše prognoze u tom pogledu pozitivne. Međutim, treba napomenuti da ispunjavanje kriterija koji se odnosi stabilnost cijena može biti jedan od izazova u narednom razdoblju s obzirom na karakter tog kriterija i inflacijska kretanja na europskoj i globalnoj razini tijekom zadnjih mjeseci. Naime, referentna vrijednost koja se utvrđuje za taj kriterij, a računa se kao prosječna stopa inflacije u tri države EU-a s najboljim ostvarenjem stabilnosti cijena uvećana za 1,5 postotna boda, ima karakter „pomične mete”. Europska komisija, uz to, ima određeni stupanj fleksibilnosti pri određivanju visine referentne vrijednosti. Primjerice, iz izračuna referentne vrijednosti može isključiti državu članicu EU-a (ili više njih) za koju ocijeni da ima prenisku stopu inflacije te da time znatno odstupa od ostalih država članica. Zbog svega navedenoga nije moguće unaprijed precizno odrediti visinu referentne vrijednosti za inflacijski kriterij.

S obzirom na to da su inflacijska kretanja u Hrvatskoj u pravilu visoko usklađena s kretanjima u europodručju, što se odnosi i na recentno razdoblje, velika je vjerojatnost da će Hrvatska uspjeti zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena. Konačno, važan dio posla odnosi se na praktične pripreme za uvođenje eura koje su u punom zamahu. Praktični aspekti uključuju elemente kao što su rokovi za zamjenu kunske gotovine za eure, pravila o konverziji kunskih depozita, kredita i drugih financijskih instrumenata, pravila za preračunavanje cijena i zaokruživanje te pravila o dvojnom iskazivanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti.

Gotovo sve države članice EU su se pri ulasku u eurozonu suočile s naglim rastom cijena. Hoće li udar zbog ulaska u euro biti prejak u kombinaciji s inflacijom i poskupljenjem energenata?




Iskustva država koje su već uvele euro pokazuju da strah od povećanja cijena zbog uvođenja eura nije opravdan. Naime, učinak uvođenja eura na cijene u pravilu je bio vrlo blag i jednokratan – doprinos uvođenja eura stopi inflacije iznosio je u prosjeku svega 0,2 postotna boda. Primjerice, ako bi stopa inflacije u državi u normalnim okolnostima iznosila 2,0 posto, zbog utjecaja uvođenja eura ta stopa bi porasla na 2,2 posto. Nakon uvođenja eura u Slovačkoj 1. siječnja 2009. zabilježen je jednokratni učinak na rast inflacije od 0,3 postotna boda, a sličan učinak primijećen je i 2007. u Sloveniji, te Malti i Cipru u 2008. godini.

Nadalje, velika će se pozornost posvetiti zaštiti potrošača i poduzet će se mjere kako bi spriječilo neispravno preračunavanje cijena i eventualne zlouporabe pri zaokruživanju cijena u novoj valuti odnosno iskorištavanje trenutka zamjene valute za neopravdano povećanje cijena. Eventualno neispravno zaokruživanje cijena pri konverziji svest će se na minimum primjerenim mehanizmima praćenja postupka konverzije, među čijim će glavnim mjerama biti dvojno iskazivanje cijena u razdoblju prije i nakon uvođenja eura.

Koje su po Vama glavne prednosti ulaska Hrvatske u eurozonu za građane i tvrtke?


Ukratko, najveća korist uvođenja eura je eliminacija valutnog rizika. Tom su riziku danas izloženi svi sektori gospodarstva. Ukupna zaduženost u devizama iznosi 533 milijardi kuna (oko 128 posto BDP-a); više od 90 posto deviznog duga vezano je uz euro, što znači da bi razmjerno mala deprecijacija kune prema euru znatno povećala teret otplate duga za stanovništvo, poduzeća i državu. Uvođenjem eura valutni rizik nestaje, te dug u eurima postaje dug u domaćoj valuti.

Pored eliminacije valutnog rizika Hrvatska će uvođenjem eura ostvariti još nekoliko važnih koristi. Jedna od njih je ostvarivanje relativno nižih kamatnih stopa nego što bi one bile da Hrvatska ostane izvan europodručja. Tu korist već sada dobrim dijelom osjećamo, s obzirom na opću percepciju prema kojoj je Hrvatska nadomak uvođenja eura. No, ona će se uvođenjem eura dodatno pojačati. U tom kontekstu dovoljno je spomenuti da je, primjerice, Fitch Ratings u svojem nedavnom izvješću o Hrvatskoj istaknuo da bi uvođenje eura, uz ostale nepromijenjene uvjete, poboljšalo ocjenu kreditnog rejtinga za dvije razine. I troškovi regulacije za banke zamjetno će se smanjiti uvođenjem eura, te će zahvaljujući nižim troškovima banke biti u mogućnosti ponuditi kredite po nižim kamatnim stopama.

Korist uvođenja eura proizlazi i iz smanjenja transakcijskih troškova. Nakon uvođenja eura više neće biti potrebe za transakcijama zamjene kuna za eure i obratno. Time će profitirati poduzeća koja intenzivno sudjeluju u međunarodnoj razmjeni, ali i građani koji putuju u članice eurozone. Eliminiranje troškova mjenjačkih poslova pogodovat će i sektoru turizma. Naime, gosti iz europodručja koji ostvaruje 2/3 ukupnih turističkih noćenja u Hrvatskoj nakon uvođenja eura moći će jednostavnije plaćati i uspoređivati cijene, što će dodatno poboljšati položaj Hrvatske kao turističke destinacije.

Naposljetku, uvođenjem eura smanjit će se rizik bankovne i platnobilančne krize te u potpunosti otkloniti rizik valutne krize. Hrvatske banke imat će pristup monetarnim operacijama Europske središnje banke, a u slučaju potrebe Hrvatska će se moći povoljno zadužiti kod Europskog mehanizma za stabilnost namijenjenog isključivo članicama europodručja.

Planirani tečaj konverzije nije oduševio izvoznike, koji već dugo pozdravljaju uvođenje eura…?

Razina središnjeg pariteta utvrđena za potrebe sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II odražava povijesno kretanje tečaja kune u odnosu na euro u posljednjih više od 20 godina. Takav je tečaj istodobno u skladu s HNB-ovim ocjenama ravnotežnog tečaja kao i onima Europske središnje banke.

Odabir središnjeg pariteta pri ulasku u mehanizam ERM II jedan je od najvećih izazova za nositelje ekonomske politike tijekom procesa uvođenja eura s obzirom na to da fiksni tečaj konverzije po kojem se nacionalna valuta zamjenjuje eurom najčešće odgovara središnjem paritetu. Ta je veličina važna i zbog toga što bi izbor neadekvatnoga središnjeg pariteta mogao ugroziti kredibilitet središnje banke i ostvarivanje cilja stabilnosti tečaja i nekih drugih kriterija konvergencije tijekom boravka u ERM II te otežati prilagodbu gospodarstva uvjetima monetarne unije. Iz navedenih je razloga od izrazite važnosti da se središnji paritet odredi što bliže nekoj “ravnotežnoj razini”, koja je u skladu s aktualnim kretanjima na deviznom tržištu, ali i makroekonomskim fundamentima i strukturnim obilježjima gospodarstva.

Možete li potvrditi da će plaće građana, a i njihovi krediti ostati jednaki kao i danas?

Zakonski okvir za uvođenje eura definirat će pravila za preračunavanje i zaokruživanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, što uključuje i plaće i druga primanja građana. Također će detaljno urediti način kako će se provesti konverzija kredita, depozita i drugih financijskih instrumenata. Osim toga, primjenjivat će se načelo zaštite potrošača prema kojem je konverzija u euro za građane besplatna te se građani neće smjeti naći u financijski lošijem položaju nego što bi bili da se euro nije uveo.

Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Prema načelu neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, uvođenje eura neće utjecati na valjanost postojećih ugovora u kojima se navode iznosi u domaćoj valuti. To, među ostalim, znači da se ugovori o kunskim kreditima i kreditima s valutnom klauzulom u eurima neće morati nužno mijenjati zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Putem zakona o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj osigurat će se da se iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima automatski preračunaju u iznose u eurima prema fiksnom tečaju konverzije bez naknade za dužnike.

Zakon o uvođenju eura će regulirati i pitanje kamatnih stopa. Ako je kredit bio ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, kamatna stopa će ostati nepromijenjena. S druge strane, ako je kredit bio ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu, kamatna stopa i dalje ostaje promjenjiva. Pri tome, ako će doći do prilagodbe parametra uz koji je vezana promjenjiva kamatna stopa, kamatna stopa neće biti viša nego što bi bila da euro nije uveden.

Jesu li banke spremne na veliki posao konverzije kredita i depozita koji ih čeka prvog dana 2023. godine?

Banke se intenzivno pripremaju kako bi bile spremne, između ostaloga, provesti konverziju kredita i depozita na najraniji mogući datum uvođenja eura, a to je 1. siječnja 2023. godine. Aktivno su uključene u rad odgovarajućih koordinacijskih odbora za provedbu Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune euro, posebice za prilagodbu financijskog sustava i za zakonodavne prilagodbe. Imaju aktivnu ulogu i kod izrade nacrta prijedloga zakona o uvođenju eura, stoga već sada imaju dovoljno informacija za provođenje najvećeg dijela tehničkih prilagodbi.

Građani kod kuće drže barem 36 milijardi kuna. Hoće li iduće godine biti gužvi na šalterima tijekom koje ih mogu bez naknade zamijeniti u euro? 

Zadnji podaci govore kako je u optjecaju izvan bankovnog sektora 36 milijardi kuna u gotovini, koja se većim dijelom nalazi kod građana, a manjim kod poslovnih objekata. Zbog toga bi bilo dobro da se taj novac počne postupno polagati na bankovne račune kako bi na dan uvođenja eura bio automatski i besplatno konvertiran u eure. U suprotnom bi u prvim danima nakon dana uvođenja eura mogla biti gužva  na šalterima kod različitih institucija radi polaganja novca na račune ili zamjene gotovog novca kune u gotov novac eura. Zbog toga ćemo u narednim mjesecima pozivati građane da višak kunske gotovine polože na bankovne račune.

Vezano za zamjenu gotovog novca, možemo podsjetiti da će građani svoje kune moći zamijeniti u euro u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, po fiksnom tečaju konverzije i bez naknade. Zamjena će biti moguća tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura, a nakon toga će kune biti moguće zamijeniti u eure u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice tijekom tri godine od dana uvođenja eura. To će također moći napraviti bez naknade i po fiksnom tečaju konverzije.

 

 

Pročitajte još