PREDVIĐANJA ERNEST & YOUNGA Bankarski krediti u eurozoni očekuju skroman rast zbog visokih kamatnih stopa i inflacije
Bankarski krediti u eurozoni će tijekom ove, 2023. godine rasti skromno za 2,1 posto, a iduće 2024. godine rast će biti još skromniji, tek 1,7 posto, prognoza je konzultanstke kuće Ernest & Young s kraja lipnja 2023. godine, u kojoj naglašavaju da je predviđeni skroman rast bankarskih kredita zapravo pozitivna vijest jer ga očekuju unatoč visokim kamatnim stopama i tekućoj visokoj inflaciji.
Rasti će nenaplativi krediti
Predviđa se da će Njemačka zabilježiti najveće usporavanje godišnjeg rasta kreditiranja u 2023., koje će pasti sa 6,9 posto u 2022. na 2,8 posto, dok se španjolske banke suočavaju s smanjenjem neto kreditiranja od 1,2 posto.
Nenaplativi zajmovi u eurozoni trebali bi ove godine blago porasti, a Španjolska i Italija će izvijestiti o najvišim omjerima zbog velike količine hipoteka s promjenjivom kamatnom stopom. Unatoč tome, predviđa se da će se rast bankovnih zajmova u cijeloj regiji ubrzati od 2025. godine, kako se potražnja za kreditima počne vraćati uz rast od 3,3 posto 2025. i 3,9 posto 2026. godine.
Eurozona je službeno ušla u recesiju u prvom tromjesečju 2023. godine, a visoka inflacija i rastuće kamatne stope i dalje predstavljaju izazov za europska tržišta. Iako se očekuje da je gospodarski pad biti plitak i kratkotrajan potražnja za kreditima biti će manja naredne dvije godine.
Manje kredita za tvrtke
Omar Ali, direktor financijskih usluga EY EMEIA, ističe da unatoč recesiji eurozone i rastućim kamatnim stopama, ekonomski izgledi u Europi su bolji nego što se očekivalo. Bankarsko kreditiranje će ostati u pozitivnom području, ali potražnja za zaduživanjem će usporiti zbog visoke inflacije i neizvjesnosti uzrokovane ratom u Ukrajini.
Predviđa se da će hipoteke u eurozoni doživjeti najslabiji godišnji porast od 2014. godine, usporavajući na 1,4 posto u 2023. Hipotekarna stopa raste, a slabija tržišta nekretnina i stroži kriteriji zajmova utječu na smanjenje potražnje i dostupnosti hipoteka. Međutim, očekuje se da će rast hipoteka ponovno porasti od 2024. do 2026. godine.
Rast bankovnih zajmova poduzećima u eurozoni će pasti s nedavnog vrhunca od 5,5 posto u 2022. na 3,0 posto u 2023. godini, i na samo 0,9 posto u 2024. prema prognozi EY-a. Visoke kamatne stope i rastući troškovi zaduživanja utječu na odluke poduzeća o preuzimanju novih kredita, dok neizvjesnost na tržištu i geopolitički faktori pridonose opreznosti u poslovanju. U Njemačkoj i Francuskoj se čak očekuje pad kreditiranja poduzeća, a ukupan rast u 2024. biti će toliko skroman zbog toga što rast kamatnih stopa koji provodi ECB ima odgođen učinak na poslovna ulaganja i s njima povezano zaduživanje.
Kad gospodarstvo ojača….
Unatoč tome, postoji očekivanje da će se rast bankovnih zajmova poduzećima postepeno oporaviti u narednim godinama. Kako se gospodarska situacija stabilizira i povjerenje investitora raste, očekuje se da će se potražnja za poslovnim kreditima povećavati.
Posebno se ističe da se Njemačka, kao najveće europsko gospodarstvo, očekuje da će predvoditi oporavak u području bankovnih zajmova poduzećima.
Isto tako, EY predviđa rast neosiguranih kredita od dva posto ove godine i 1,9 posto iduće godine u cijeloj eurozoni.
U odnosu na razdoblje prije pandemije rast neosiguranih kredita je nizak, a između 2015. i 2019. je iznosio pet posto.
