FENOMEN EUROZONE Nijemci i Austrijanci koji dolaze na odmor imaju dojam veće inflacije od realne, krivac je percipirana inflacija
“Skupo, skupo, skupo, užasno je skupo!!!”, sveprisutan je vapaj na početku prvog hrvatskog ljeta u eurozoni i neodoljivo podsjeća na reklamu staru 15 godina u kojoj su patuljci uz riječi “Smrdi, smrdi, smrdi, užasno smrdi” reklamirali sredstvo za čišćenje wc školjki.
Zašto je sve skupo?
Smrdi li možda nešto u toj skupoći nad kojom se svi iznenađeno zgražaju iako nas je pregazila godina iscrpljujuće dvoznamenkaste inflacije koja i sada kada njezina ukupna stopa slabi u segmentu hrane i pića još uvijek doseže 13,5 posto u Hrvatskoj i 12,5 posto u eurozoni u odnosu na godinu dana ranije. Ima li nešto što bi trebalo u toj skupoći možda i raščistiti?
Svakako ima. Negdje između stvarnog rasta troškova, te pohlepe trgovaca koji nameću marže i straha poduzetnika od neizvjesnosti koji nosi jesen – smjestila se percipirana inflacija.
Percipirana inflacija je najjednostavnije rečeno ona koja je ljudima vidljiva i očita. Riječ ‘percepcija’ aludira da govorimo inflaciji koja možda ne postoji, samo nam se čini da je tako visoka, međutim to nije tako percipirana inflacija je itekako stvarna. Riječ je naime o poskupljenju onih roba i usluga koje potrošači često kupuju i konzumiraju većoj mjeri.
Prema stručnoj studiji koju su znanstvenici izradili za Hrvatsku narodnu banku u sklopu procesa pridruživanja Hrvatske eurozoni percipirana inflacija raste u razdobljima kada cijene robe, koju potrošači često kupuju rastu brže od cijena robe koja se rjeđe kupuje.
Percipirana inflacija puno veća od realne
Upravo je to bio slučaj s cijenama u svim zemljama kada su prelazile na euro, rast cijena robe široke potrošnje i to posebno inače jeftinije robe koja se svakodnevno kupuje bio je značajan, no statistički se nije prikazivao. Naime, cijene frižidera, kosilica, namještaja ili recimo automobila nisu se mijenjale pa je inflacija statički ostajala niska.
Hrvatska je uvela euro u jeku najveće inflacije u Europi i svijetu u posljednjih 40 godina pa je efekt uvođenja eura na rast cijena još teže izmjeriti, ako je uopće moguće, no rast cijena samo u kategoriji hrane i pića u usporedbi s ukupnom stopom inflacije ukazuje na to da je percipirana inflacija značajna.
Analitičari Allianz Tradea utvrdili su kako postoji veliki jaz između percipirane i stvarne inflacije, posebno u Njemačkoj.
“Percipirana inflacija u eurozoni gotovo je tri puta viša: nedavno je bila blizu 17 posto, oko nevjerojatnih 9 postotnih bodova više od stvarne stope inflacije u ovom kvartalu. U Njemačkoj je percipirana inflacija 18 posto i čak je za 11 postotnih bodova veća od statistički izmjerene inflacije”, pokazalo je istraživanje analitičara Allianz Tradea u kojem je zaključeno da je razlika između percipirane i stvarne inflacije prvi put toliko velika nakon 20 godina, odnosno nije bila tolika još otkad je prvi put uveden euro.
Obrazložili su kako je percipirana inflacija važna jer snažno utječe na ponašanje potrošača i važna je karika i u gospodarstvu te za politiku kamatnih stopa.
Potrošači, primjerice, obraćaju više pozornosti na promjene cijena za česte kupnje kao što su hrana i piće, gorivo ili druge kupnje u supermarketu.
Turistima poskupljenja jako teško padaju
S tako izoštrenim motrenjem cijena građani eurozone, a za Hrvatsku su tu najvažniji Nijemci dolaze na Jadran kako bi se odmorili. Pola pogleda iz njihovih cipela na cijene duž hrvatske obale ukazuju da je dojam o skupoći vrlo stvaran iako je slika u odnosu na stvarnu inflaciju iskrivljena.
Analitičari Allianz Tradea objasnili su i kako to da je Švicarska u svibnju postigla inflaciju od 2,2 posto koju eurozona još uvijek samo priželjkuje, dok su susjedne joj zemlje istog govornog područja imale tri do četiri puta veću inflaciju, Njemačka 6,1 posto, a Austrija 8,8 posto.
Analitičari su napomenuli i kako je u svibnju inflacija u Grčkoj bila 2,8 posto u Poljskoj 13 posto, a u Mađarskoj 21,5 posto. Ključnim čimbenicima inflacije smatraju zemljopisnu blizinu Rusiji, ovisnost o uvozu energije i hrane, te intervencije pojedinih vlada za snižavanje pojedinih cijena te snagu valute.
Švicarci nisu inflaciju tako mogu zahvaliti dugogodišnjoj snazi franka, svoje valute koja prigušuje inflaciju preko uvoznih cijena, a i struktura potrošnje je drugačija zbog više razine dohotka u Švicarskoj koja je važno je naglasiti uglavnom samodostatna u hidroelektričnog i nuklearnoj energiji, te uvozi vrlo malo hrane.
U Njemačkoj s druge strane, tumače u Allianz Tradeu do izražaja dolaze svi čimbenici koji utječu na stopu inflacije, a to su ovisnost o uvozu energije iz Rusije, te slabljenje eura u odnosu na dolar. No, Austrija bilježi veću inflaciju od Njemačke, a to je prema mišljenju analitičara Allianz Tradea zbog austrijske košarice dobara.
“Austrija ima snažan turistički sektor, u kojem su ulaganja u veću kvalitetu nedavno dovela do snažnog rasta cijena. Budući da sektor turizma ima gotovo tri puta veći udio u košarici harmoniziranih potrošačkih cijena u Austriji nego u Njemačkoj, on samim time i uvjetuje višu stopu inflacije”, kažu u Allianz Tradeu.
S obzirom na značaj turizma u Hrvatskoj te činjenicu da su cijene na Jadranu formirane za potrošačku moć poglavito njemačkih i austrijskih lisnica, a za hrvatske građane rast domaćih cijena objektivno je teško izdržljiv.
