POLA GODINE S EUROM Od očaja jedne frizerke i lažnih eura do novčanica o 50 eura na bankomatu!
Hrvatska je uvela euro u monetarni sustav prvog dana 2023. godine, a kako je tekla prilagodba na novu valutu donosimo u pregledu događanja kroz mjesece.
Siječanj 2023. – Inspektori utjeruju strah i pišu kazne. Očaj jedne frizerke
Hrvatska je 1. siječnja 2023. postala 20. članicom eurozone. Konverzija iz kune u euro obavljena je u novogodišnjoj noći, a idućih 14 dana moglo se plaćati i kunama i eurima nakon čega je 15. siječnja euro postao jedina službena valuta u Hrvatskoj. Uz pristupanje Schengenu, godina 2023. na čijoj smo sredini unaprijed je proglašena povijesnom godinom za Hrvatsku u kojoj će još obilježiti 10 godina članstva u Europskoj uniji. U tri desetljeća međunarodnog pozicioniranja Hrvatska je postala jedna od 15 zemalja svijeta koje su članice NATO-a, EU, eurozone i schengenskog područja.
Spektakularnost vanjsko političkog pogleda u siječnju je zamaglila činjenica da je samo u prvoj polovici mjeseca naplaćeno 243 tisuće eura kazni zbog kršenja odredbi o uvođenju eura, a jednoj je zagrebačkoj frizerki napisana kazna zato što je povisila cijenu bojanja kose sa 19,91 euro na 20 eura, a cijenu ženskog šišanja sa 6,64 eura na 7 eura. Ukupno je povećala cijene svojih usluga za 36 centi.
Siječanj su obilježile vijesti o poskupljenjima i kaznama. Većina informatičkih sustava prešla je na euro bez ikakvih problema. Do sredine mjeseca svi su bankomati korisnicima davali eure u apoenima do najviše 20 eura.
Veljača 2023. – Lažni euri preplavili Hrvatsku. Nitko neće 500 eura
Veljača je donijela oslobođenje zagrebačkoj frizerki kojoj je kazna za poskupljenja ukinuta nakon žalbe. Zagrebačkim prometnim redarima sustav nije bio prilagođen za promjenu na euro pa nisu mogli ispisivati kazne i u obavljanju posla im je pomagala policija.
Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je kako uvođenje eura nije imalo veliki utjecaj na ukupnu inflaciju, a građani su istovremeno isticali kako im je sve poskupjelo. Inflacija je u veljači usporila na 11,9 posto. Bugarska je odustala od uvođenja eura, a u Hrvatskoj je zbog prelaska na euro, prema procjeni HNB-a bez posla ostalo 200 ovlaštenih mjenjačnica novca budući da im je 80 posto prometa činila konverzija eura u kune.
Hrvatsku su prema očekivanjima preplavile lažne novčanice eura. Uhićen je muškarac da 800 komada novčanica od 10 eura, a jednom su taksistu podvaljene filmske novčanice. Krivotvorene novčanice eura preplavile su Hrvatsku, uhićen je muškarac s 800 komada novčanica od 10 eura koje su bile lažne, a taksistu je podmetnut filmski novac – novčanice eura koje služe kao rekvizit u snimanju filmova. Građani Hrvatske osvijestili su i nepisano pravilo prema kojem prodajna mjesta ne moraju ako ne žele prihvatiti velike apoene novčanica eura kada je Lukoil obavio da ne prima novčanice od 500 eura, a Spar da ne prima one od 200 eura.
Ožujak 2023. – Sve je dobro, sve je za pet! Građani pretežno plaćaju karticama
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ocijenio je kako je proces uvođenja eura praktički prošao bez ikakvih problema i kako je rekao bolje nego je i on sam očekivao. Ustvrdio je kako su cijene porasle, ali ne značajno zbog uvođenja eura, te da su trgovci poštovali pravila zaokruživanja cijena.
Čak 63,5 posto građana podržalo je uvođenje eura prema anketi koju je proveo IPSOS. Istovremeno u medijima su dominirali odjeci pobune građana zbog poskupljena zbog čega je država, odnosno Ministarstvo gospodarstva pod upravljanjem ministra Davora Filipovića lansiralo aplikaciju za praćenje cijena kojoj se nije htjela pridružiti većina trgovačkih lanaca, a dobrovoljno su joj pristupili samo Konzum, KTC i Tommy. Mediji su izvijestili da niti 700 ljudi nije posjetilo internetsku stranicu državne aplikacije za praćenje cijena. Kartično plaćanje preuzelo je primat među građanima koji su između snalaženja s euro kovanicama i plastikom izabrali – plastiku.
Travanj 2023. – Novčanica od 50 eura konačno dostupna i Hrvatima. Na jedan dan vratili smo kunu
Tko god je u domaćoj maloprodaji u prva tri mjeseca ove godine donio novčanicu od 50 eura nije ju dobio na bankomatu jer su bankomati tek od travnja počeli davati takve novčanice građanima. Obilježeno je 100 dana od uvođenja eura u hrvatski financijski krvotok, međutim u optjecaju je bilo još uvijek 6,2 milijarde kuna, objavio je HNB.
Među prvoaprilskim šalama na portalima našla se i ona o ukidanju eura i povratku na kunu, no neozbiljno shvaćena. HNB je nastavio pozivati ljude da vrate kune ističući da kada bi se sve vraćene novčanice poredale jedna pokraj druge visina bi dosegnula pet Mount Everesta. Inflacija je iznosila 8,8 posto i prvi put je u godinu dana bila jednoznamenkasta. Ipak, nije bila jednoznamenkasta u svim segmentima, jer je u hrani i bezalkoholnim pićima ipak dosizala 15,7 posto.
Svibanj 2023. Tko se kune sjeća još? Život ide dalje
Kuna kao hrvatska valuta je otišla u povijest, a promet trećine preživjelih mjenjačnica pao je kako je izvijestio tjednik Lider sa 616 milijuna eura na svega 57 milijuna. Hrvatska narodna banka je ustvrdila kako je uvođenje eura ojačalo integraciju Hrvatske u europske financijske tokove i gotovo eliminiralo valutni rizik, ublažilo prijenos sve restriktivnije monetarne politike na uvjete financiranja i pomoglo zadržavanju razmjerno niske razine stresa na domaćem financijskom tržištu.
Iz MMF-a su uvođenje eura istaknuli kao dokaz velikog napretka od pridruživanja Europskoj uniji, kao i rezultat promišljenog vođenja ekonomske politike, pri čemu bi članstvo u eurozoni trebalo potaknuti inozemna ulaganja i trgovinu. Strah od uvođenja eura ocijenjen je – neosnovanim. Inflacija u segmentu hrane i pića ostala je dvoznamenkasta iako je usporila.
Lipanj 2023. Polako ističe vrijeme dvojnog iskazivanja cijena. Kuna nestaje za šest mjeseci
S krajem lipnja istekla je prva polovica godine u kojoj su cijene još uvijek dvostruko iskazane u obje valute, u bivšoj kuni i novom euru. Naime, još samo do kraja 2023. godine na svim prodajnim mjestima cijene moraju biti istaknute u obje valute, a od 1. siječnja 2024. U Hrvatskoj će biti vidljiv samo euro.
Lipanj je u odnosu na siječanj donio veliku razliku. Više nema straha i panike oko kazni vezanih za podizanje ili zaokruživanje cijena ‘zbog’ eura. Dvoznamenkasta inflacija u segmentu hrane i pića tome je svakako pomogla pa kuglica sladoleda koja je u ljeto koštala 12 kuna danas košta dva eura (15,07 kuna) i tom iznosu ni jedan inspektor ne može prigovoriti, a potrošači su zahvalni što poskupljenje nije veće. Sve rjeđe se čuje da ljudi spominju kune.
