OPET RAST CIJENA U EU Inflacija ponovno skočila zbog cijena energije, ali se ne očekuje da će ponovno podivljati kao lani
Nakon pet mjeseci kontinuiranog pada inflacija u eurozoni u travnju je iznenadila rastom sa 6,9 na 7 posto, objavila je europska statistička agencija, a analitičari se odmah uhvatili traženja razloga zbog kojih su potrošačke cijene ponovno u blagom usponu iako su primjerice analitičari Bloomberga i FactSeta predviđali stabilnu stopu.
Hrvatska inflacija osjetno pala
U Hrvatskoj je inflacija u travnju prema Eurostatu procijenjena na 8.8 posto dok je u istom mjesecu 2022. bila 9,6 posto. Travanj 2022. bio je posljednji mjesec u kojem je o kretanju inflacije ovisilo primanje Hrvatske u eurozonu te je ona tek u svibnju počela značajnije rasti. Na mjesečnoj razni travanjska inflacija u Hrvatskoj je također pala sa 10,5 posti u ožujku.
Ipak, temeljna inflacija u eurozoni u travnju je neznatno pala na 5,6 posto sa 5,7 posti u ožujku.
Iako cijene hrane i dalje snažno opterećuju kućanstva eurozone taj pritisak je oslabio na 13,6 posto rasta cijena u travnju dok su u ožujku rasle 15,5 posto. Ulje na inflacijsku vatru ponovno dolijeva rast cijena energije, ali i sve skuplje usluge.
Eurozona kad je riječ o stopama inflacije u pojedinim članicama i dalje pokazuje svu svoju gospodarsku raznolikost, ali i različitost u politikama pojedinih vlada u određivanju gornjih cijena energije te subvencija, ali i upravljanja u procesu prijenosa veleprodajnih cijena energenata na maloprodajne.
Sutra novo dizanje kamata
Luksemburg se tako travanjskom stopom inflacije od 2,7 posto približio idealu eurozone od 2 posto, dok je Latvija na drugom kraju s 15 posto rasta cijena daleko od tog ideala, ali ipak stoji puno bolje nego tijekom lanjske godine kada je inflacija prelazila 20 posto.
Analitičari nizozemske ING banke smatraju kako će kretanje inflacije u eurozoni određivati dvije prilično suprotstavljene sile, s jedne strane negativni bazni učinci na cijene energije i hrane, kao i pad očekivanja prodajnih cijena u industriji koji sugeriraju da bi inflacija dalje mogla padati, dok se s druge strane očekuje daljnji pritisak na rast cijena usluga i povećanje plaća koji bi naravno mogli potaknuti rast inflacije.
Ipak, očekuju da će ukupna inflacija nastaviti padati, ali temeljna će ostati nepomična. Zaustavljanje u rastu cijena hrane nije dovoljno za Europsku centralnu banku da zaustavi rast kamatne stope pa će je ponovno povećati za 25 baznih bodova na 3,25 posto. Inflacija je u eurozoni započela kao problem na strani ponude, ali je postala problem na strani potražnje i u ECB-u to smatraju jasnim pozivom da nastave podizati kamatnu stopu. Naime, stava su da rastom kamate smanjuju potražnju odnosno zaustavljaju trend u kojem je previše novca trenutačno u potrazi za premalo dobara.
Koliko će biti povećanje kamatne stope ECB-a znat će se 4. Svibnja na sastanku, no samo guverner austrijske središnje banke Robert Holzmann zagovara rast od 50 baznih bodova. BDP eurozone rastao je slabije od očekivanog, slabiji je i rast zajmova i potražnja za njima pa je izglednije da bi kamata eurozoni mogla rasti za 0,25 posto.
