RAT U UKRAJINI EU je pod zaštitu stavila onoliko Ukrajinaca koliko Hrvatska ima stanovnika, 83 posto su žene i mala djeca
Rat u Ukrajini, u gotovo godinu i pol dana, koliko traje, natjerao je milijune ljudi u izbjeglištvo, a Europska unija je prema podacima Eurostata pod svoju privremenu zaštitu stavila 3,83 milijuna Ukrajinaca što je gotovo jednako broju stanovnika Hrvatske kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine 3,89 milijuna.
U Hrvatskoj je više od 20.000 izbjeglica
U Hrvatskoj je prema Eurostatu s krajem travnja 2023. utočište našlo 20 400 Ukrajinaca pa Hrvatska nije među zemljama u koje se privremeno smjestilo najviše njih.
Tri države u kojima ih je najviše su Njemačka u kojoj je privremenu zaštitu dobilo više od milijun ljudi (1 090 235 ) koji su pobjegli od rata, čak 28 posto od ukupnog broja. Četvrtinu izbjeglica iz Ukrajine smjestila je Poljska, njih 995 035, a treća je Češka s 331 850 Ukrajinaca ili 8 posto od ukupnog broja kojima je dala privremenu zaštitu.
Sa svakim novim mjesecom broj Ukrajinaca koji traže privremenu zaštitu u nekoj od zemalja EU raste, na kraju travnja u odnosu na kraj ožujka porastao je za 1,3 posto, a najveći porast bio je u Njemačkoj gdje je u mjesec dana privremenu zaštitu zatražio grad veličine Virovitice po broju stanovnika odnosno 22 480 Ukrajinaca.
U Švedskoj je u travnju broj Ukrajinaca koji su dobili privremenu zaštitu porastao za 35 posto u mjesec dana tijekom kojih se za život u Švedskoj odlučio grad veličine Bakra po broju stanovnika, odnosno 8 640 Ukrajinaca. Eurostat objašnjava da je do velikog povećanja u Švedskoj došlo zbog odgode procesa obnove statusa privremene zaštite u ožujku 2023. Zbog čega se broj privremeno zaštićenih Ukrajinaca na teritoriju Švedske činio manjim nego što je u stvarnosti bio.
Treće najveće povećanje zabilježeno je u Češkoj, gdje je broj Ukrajinaca porastao za dva posto u mjesec dana ili za 6 605 ljudi.
U EU većinom mlade žene i njihova djeca
Odlazak iz ljudi iz Ukrajine zbog rata ne prelijeva se na sve zemlje jednako.
U Poljskoj je u travnju u odnosu na ožujak pao broj Ukrajinaca koji su koristili privremenu zaštitu za 0,5 posto ili 4 700 ljudi, u Portugalu za 4 posto ili 2 520 ljudi te Estoniji za 5 posto ili 885 ljudi. Ni Francuska nije poželjna destinacija Ukrajincima jer je broj privremeno zaštićenih pao za jedan posto ili za 985 ljudi.
Eurostat je broj raseljenih građana Ukrajine prikazao i kao udio u broju stanovnika a po tom je kriteriju najveći broj ukupnih korisnika privremene zaštite na tisuću ljudi u travnju 2023. zabilježen u Češkoj, čak 31,6, potom u Poljskoj i Estoniji u obje 26,4, u Litvi 24,5 te u Bugarskoj 22,7 i Latviji 21,2.
Na svakih tisuću stanovnika Europske unije privremena zaštita j odobrena za 8,9 Ukrajinaca koji su do kraja travnja 2023. godine predstavljali 98 posto korisnika privremene zaštite.
Najveći udio privremeno zaštićenih građana Ukrajine na teritoriju EU su žene, 47 posto, a većina ih je u dobi od 35 do 64 godine dok su djeca činila 35 posto udjela, a muškarci tek 18 posto, odnosno petinu od ukupnog broja.
