NOVA FISKALNA POLITIKA Hoće li eurozona digitalizaciju i odricanje od ruskih energenata financirati većim porezima
Rat u Ukrajini, koji je otvorio pitanje smanjivanja ovisnosti o ruskim energentima, kao i utrka u digitalizaciji u kojoj Europska Unija dobrano zaostaje za SAD-om i Azijom mogli bi dovesti do promjene fiskalnih pravila eurozone zacrtanih još u Maastrichtu.
Želi li Europska unija ostvariti svoj cilj smanjivanja ovisnosti o ruskim energentima, privatna i javna ulaganja u zelenu tranziciju morat će se povećati za 392 milijarde eura godišnje sve do 2030. godine. S ulaganjima u digitalizaciju riječ je o 650 milijardi eura investicija svake godine. Za takve je investicije potrebno naći izvore financiranja, a sve je izglednije da će taj izvor biti proračuni država članica Unije.
Maastricht već suspendiran zbog pandemije
Iscijeđeni saniranjem posljedica pandemije nacionalni proračuni imaju smanjen kapacitet za takav iskorak pa je sve izglednija promjena fiskalnih pravila na razini eurozone. Pravilo o deficitu proračuna čiji udio u BDP-u ne smije biti veći od 3 posto i javnom dugu koji ne smije prijeći 60 posto BDP-a svojevrsne su svetinje eurozone u posljednjih 25 godina otkad su na snazi i zadaju okvir financijske stabilnosti, a poznati su kao kriteriji iz Maastrichta.
Pravila su privremeno suspendirana kako bi nacionalni proračuni mogli pomoći gospodarstvima da prebrode pandemiju i na razini Unije planirano je ta pravila vratiti na snagu početkom 2023 godine. Međutim, Nizozemska i Španjolska prve su digle glas s prijedlogom da se pravilo o 3 posto deficita proračuna i najviše 60 posto udjela javnog duga u BDP-u moraju liberalizirati kako bi države produbile proračunske džepove iz kojih će namaknuti sredstava za financiranje plana energetske obnove i digitalizacije. Nizozemci i Španjolci žele da se članicama eurozone dopusti prekoračivanje tih pravila sukladno nacionalnim potrebama i mogućnostima svake države.
Europska komisija raspravlja o prekrajanju fiskalnih pravila kako bi se prilagodila novim izazovima, a kriterije iz Maastrichta relativizirao je za Euronews i Paolo Gentiloni, povjerenik EU za gospodarstvo rekavši kako je prosječna razina duga među članicama eurozone sada 100 posto, no da je potrebno fiskalna pravila prilagoditi tako da investicije kasnije omoguće smanjivanje duga.
Gentiloni se pozvao na iskustvo s krizom kroz koju je eurozona jednom već prošla i istaknuo kako je tada politika prerano pooštrila fiskalna pravila i postupno smanjivala javne investicije, no smatra kako je to u današnjoj situaciji potpuno nemoguće. Nova europska ambicija o zajedničkoj obrani i energetskoj autonomiji traže, smatra Gentolini fiskalna pravila koja će stvoriti prostor za ulaganja jednako koliko će čuvati održivost javnih financija.
Njemačka će imati deficit od 4 posto BDP-a
Analitičari nizozemske banke ING smatraju da će rat u Ukrajini biti faktor velike promjene za fiskalnu politiku u EU. Uz ulaganja u vojsku i zelenu tranziciju od državnih će se proračuna tražiti i pomoć kompanijama pogođenim ratom u Ukrajini, kao i domaćinstvima za lakše podnošenje sve viših cijena.
“Rat će promijeniti proračunsku potrošnju u zemljama eurozone kroz tri glavna kanala. Očekuje se veća potrošnja u 2022. godini, ali i veća strukturna potrošnja iz budžeta i nakon 2022. godine”, stoji u analizi ING-a.
Prema njihovoj projekciji samo će plan podizanja proračunskih troškova zemalja članica eurozone na 2 posto BDP-a koji predvodi njemački kancelar Olaf Scholtz te proračune baciti u deficit od 4 posto i izbaciti ih iz okvira kriterija iz Maastrichta. Analitičari nizozemskog ING-a zaključuju kako države eurozone imaju ograničen potencijal za apsorpciju dodatne potrošnje bez da povećavaju dug, smanjuju potrošnju na druge stavke ili da povećaju oporezivanje kako bi namaknuli sredstva za financiranje planiranih investicija.
ING, jedna od najvećih nizozemskih banaka ukazala je na mogućnost rasta poreznog opterećenja u eurozoni u razdoblju pred nama, pa se ne treba čuditi bude li i u Hrvatskoj uskoro aktualna tema većih ili novih poreza.
