KOLIKO SMO BOGATI Hrvati imaju 25 posto manju kupovnu moć od prosjeka EU – od nas siromašniji tek Bugari, Mađari i Slovaci
Iako u Hrvatskoj u posljednje vrijeme raste BDP-a i plaće, ipak s kupovnom moći smo u 2022. godini bili među najslabijim zemljama u EU i EMU. Kupovna moć hrvatskih građana za četvrtinu je bila manja od prosjeka kupovne moći stanovnika Europske unije te je bila na razini od 75 posto prosjeka i ujedno četvrta najlošija zemlja po tom pokazatelju u EU, odnosno druga najlošija unutar EMU, pokazuju podaci Eurostata.
Najniža kupovna moć je u Bugarskoj
Loše stojimo i s pokazateljem BDP-a po stanovniku, gdje smo bili na 27 posto ispod prosjeka EU.
Čak je 18 zemalja EU imalo kupovnu moć po stanovniku ispod prosjeka EU, a najniže su bile u Bugarskoj, 33 posto ispod prosjeka, Mađarskoj 28 posto ispod prosjeka i Slovačkoj, koja je ujedno i članica EMU, 27 posto ispod prosjeka. Slijedi Hrvatska s kupovnom moći po stanovniku sa spomenutih 25 posto ispod prosjeka.
Najveća kupovna moć po stanovniku zabilježena je u Luksemburgu, 38 posto iznad prosjeka EU, Njemačkoj 19 posto iznad prosjeka i Austriji 18 posto više od prosjeka.
Susjedna Slovenija imala je 10 posto manju kupovnu moć po stanovniku od prosjeka EU, a Rumunjska 12 posto ispod prosjeka te su tako bolje od nekih starijih članica EU – Irske, Portugala, Španjolske, Irske, Grčke..
Od starijih članica EU najlošije stoji Grčka čija je kupovna moć lani bila na 22 posto ispod prosjeka EU.
BDP lani rastao 6,2 posto
Iako zaostajemo puno, ipak je to puno bolje u odnosu na 10-tak godina prije, odnosno prije ulaska u EU. Jer, 2012. kupovna moć nam je bila na 63 posto prosjeka EU.
Lani nam je BDP porastao 6,2 posto, dok je u EU rast bio 3,5 posto. Krajem prošle godine prosječna plaća bila nam je 1.046 eura. Ipak, i takvi podaci nisu dovoljni da dostignemo standard ne samo stanovnika u zapadnoj Europi, nego i velikom broju onih koje su nekada puno zaostale za nama. I dok na zapadu bolju kupovnu moć čine visoke plaće, u istočnim zemljama cijene su znatno niže nego kod nas.
Raniji podaci Eurostata pokazali su da su cijene u Hrvatskoj bile zajedno s Mađarskom ispod 40 posto prosjeka EU, Latviji, Češkoj i Litvi 30 posto ispod razine EU, Sloveniji, Malti, Portugalu, Slovačkoj i Grčkoj 20 posto ispod prosjeka EU te s 10 posto ispod prosjeka u Španjolskoj, Cipru i Estoniji.
Najveće cijene su u Luksemburgu
Najskuplji je Luksemburg s razinama cijena 53 posto većim od prosjeka EU, a slijede Irska, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska s 20 posto većim cijenama od prosjeka. Ipak, kada se cijene razvrstaju, tada je vidljivo da nam je cijena hrane skupa, gotovo u prosjeku EU, a upravo na hranu odlazi najveći dio naših plaća.
Lani je BDP po stanovniku iznad prosjeka EU zabilježen u 11 zemalja EU, odnosno u 16 ispod prosjeka, a Hrvatska je bila pri dnu, 27 posto ispod prosjeka. Lošije od nas stajale su Bugarska s 41 posto ispod prosjeka te Slovačka i Grčka s 32 posto ispod prosjeka EU. Najbliža nam je Latvija s 26 posto ispod prosjeka EU. Rumunjska nas je pristigla te joj je BDP po stanovniku bio 23 posto ispod prosjeka EU dok je u susjednoj Sloveniji bio 8 posto ispod EU prosjeka.
Najveći BDP po stanovniku imao je Luksemburg, 161 posto iznad prosjeka EU, Irska sa 133 posto iznad prosjeka te Danska s 37 posto iznad EU prosjeka.
