U ČEMU SMO REKORDERI Dok Česi imaju najveći udjel prerađivačke industrije, Austrija građevinara, Hrvatska caruje po veličini državnog aparata
Češka ima najveći udio prerađivačke industrije među zemljama EU u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti, Rumunjska je prema zadnje dostupnim podacima bila vodeća po udjelu proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda, Portugal predvodi po udjelu tekstilne industrije u bruto dodanoj vrijednosti, Austrija u građevinarstvu, Grčka i Litva u djelatnosti trgovine, prijevoza, skladištenja, usluživanja hrane te pružanja smještaja, Luksemburg i Cipar u financijama i osiguranju, ali pretežito zbog boljeg poreznog tretmana, Grčka u trgovini nekretninama, Latvija po udjelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva….
Česi imaju dvostruko više industrije od Hrvatske
Hrvatska se u većini sektora tj. njihovim udjelima u bruto dodanoj vrijednosti nalazi na sredini, iako smo, primjerice, pri vrhu po udjelu javne administracije, obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi među novim članicama EU, što ukazuje na velik javni sektor.
HZZ je napravio analizu o udjelima pojedinih sektora u BDV-u, na temelju podataka Eurostata.
Udio pojedinih djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti prikazuje strukturu gospodarstva. Udjel poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u ukupnoj dodanoj vrijednosti kretao se je u 2022. godini od 5,8 posto u Latviji do 0,3 posto u Luksemburgu te 0,7 posto u Belgiji.
Hrvatska se s udjelom od 3 posto nalazila blizu Mađarske. Udjel poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Sloveniji je na 1,9 posto u BDV-u.
Daleko najveći udio prerađivačke industrije u ukupnoj dodanoj vrijednosti imala je Irska, ali podatak za tu zemlju nije usporediv s podacima za druge zemlje jer odražava aktivnosti multinacionalnih kompanija koje su registrirane u Irskoj, a proizvode i u mnogim drugim zemljama.
Stoga kao zemlju koja ima najveći udio prerađivačke industrije treba označiti Češku s udjelom od 23,4 posto u 2022. godini. Blizu Češke nalazila se Slovačka s udjelom od 22,8 posto, a blizu je i Slovenija s 21,6 posto. Na drugom kraju ljestvice nalazili su se Cipar (6,5 posto) i Luksemburg (4,9 posto). Hrvatska je s udjelom od 13,3 posto zauzimala mjesto između Portugala i Španjolske.
Hrvatska jaka u građevinarstvu
Prema posljednje dostupnim podacima za 2019. godine najveći udio proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda imala je Rumunjska (5 posto), a najmanji Švedska (1,1 posto). Hrvatska se po visini spomenutog udjela (3,5 posto) nalazila pri vrhu između Poljske (3,3 posto) i Litve (3,7 posto).
Udjel proizvodnje tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda u ukupnoj dodanoj vrijednosti prema podacima za posljednje dostupnu 2021. godini kretao od 2,2 posto u Portugalu, po 1,4 posto u Italiji i Rumunjskoj do 0,1 posto u Švedskoj i na Cipru i na Malti.
Hrvatska se s udjelom spomenute skupine djelatnosti od 0,8 posto nalazila pri vrhu. Isti udjel imala je i Španjolska, a nešto manje, 0,7 posto imale su Slovačka i Estonija, a udjel od 0,6 posto, Slovenija i Poljska.
Vrijednost udjela građevinarstva u 2022. godini kretala se je od 7,6 posto u Austriji do 2,2 posto u Grčkoj. Izrazito niski udio građevinarstva u Grčkoj odraz je veoma malog opsega ulaganja u građevinske objekte odnosno investicija u cjelini.
Hrvatska je sa 5,7 posto bila na razini Češke te je udjel građevinarstva u BDV-u kod nas bio manji za 0,3 postotna boda na godišnjoj razini. Vrlo je vjerojatno, međutim, da je struktura investicija u građevinske objekte u Hrvatskoj bila znatno drukčija od strukture investicija u građevinske objekte u Češkoj, napominje se.
Što se tiče kretanja udjela građevinarstva tijekom vremena, zanimljiv je trend opadanja tog udjela u Poljskoj, za 1,4 postotnih bodova u 3 godine te trend porasta u Sloveniji, za 1,1 postotni bod.
Luksemburg i Cipar žive od banaka, Estonija od IT-a
Po udjelu djelatnosti trgovine, prijevoza, skladištenja, usluživanja hrane te pružanja smještaja u ukupnoj dodanoj vrijednosti najveći udio u 2022. godini imale su Litva i Grčka, a najmanji Finska. Podatak za Irsku ne može se uzeti u obzir zato što odražava aktivnosti multinacionalnih kompanija koje imaju prijavljeno sjedište u Irskoj, a u velikoj mjeri posluju izvan nje. Hrvatska je s udjelom od 24 posto bila u gornjem dijelu ljestvice, blizu Španjolske.
Relativno visok udio navedenih djelatnosti u Hrvatskoj odražava relativno veliku turističku potražnju za uslugama.
Kod podataka o udjelu djelatnosti informacija i komunikacija u ukupnoj dodanoj vrijednosti također ne treba uzimati u obzir podatke za Irsku iz već spomenutog razloga. Povoljan porezni tretman vjerojatno je pridonio velikom udjelu spomenutih djelatnosti na Cipru.
Slično tome, visok udio u Estoniji odražava olakšanu registraciju tvrtki iz drugih zemalja. Prikazani podaci, dakle, objašnjavaju analitičari HZZ-a, nisu osobito informativni jer mogu u velikoj mjeri odražavati razlike u prijavljivanju sjedišta informatičkih tvrtki koje nastaju zbog iskorištavanja poreznih olakšica ili povoljnih uvjeta za registraciju. Što se tiče Hrvatske, udio je iznosio 5,7 posto, što je 0,5 postotnih bodova više nego u Slovačkoj, ali 0,2 postotna boda nego godinu prije i 0,4 postotna boda manje nego 2020.
Ekstremno visok udio djelatnosti financija i osiguranja u ukupnoj dodanoj vrijednosti bio je i lani u Luksemburgu kao i na Cipru što je ponovno vjerojatno u velikoj mjeri posljedica povoljnog poreznog tretmana tvrtki koje djeluju na području financija i osiguranja. Hrvatska je s udjelom od 4,6 posto bila na istoj razini kao i Estonija. U većini zemalja udjel financija i osiguranja u BDV-u pada, ali je, primjerice u tri godine u Poljskoj porastao za 0,8 postotnih bodova.
Francuzi imaju ogroman javni sektor, ali Hrvatska je veća od svih novih članica
Udio trgovine nekretninama i njihova iznajmljivanja kretao se je u 2022. od 13,9 posto u Grčkoj do 5,7 posto u Poljskoj. Hrvatska se s udjelom od 9,5 posto nalazila na razini Češke, dok je u Sloveniji bio na razini 7,4 posto.
Udio javne administracije, obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi u ukupnoj dodanoj vrijednosti u 2022. kretao se je od 22,2 posto u Francuskoj do 13,9 posto u Rumunjskoj. Hrvatska je s udjelom od 18,4 posto bila iznad svih takozvanih novih članica Europske unije.
Izgleda, dakle, da je javni sektor u Hrvatskoj, u usporedbi sa sličnim zemljama, relativno velik.
