INFLACIJA I DALJE VISOKA Hrana u Europskoj Uniji i u svibnju skuplja za 15 posto nego lani
Riža, tjestenina, pojedino meso, sir.. u trgovinama, zatim hrana i piće u ugostiteljskim objektima, uključujući kavu, muško šišanje, pranje auta… neki su od proizvoda i usluga kojima su u svibnju porasle cijene, prema izračunu DZS-a, koje od lani provodi i iskazuje u kunama i eurima.
Prosječna inflacija čak 7,9 posto
Iako ne više u velikim iznosima, rast cijena ipak još uvijek ne posustaje. Prema konačnim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2023. u odnosu na svibanj 2022. u prosjeku su bile više za 7,9%, dok su u odnosu na travanj 2023. u prosjeku povećane za 0,5 posto.
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Hrana i bezalkoholna pića te Restorani i hoteli, po svakoj skupini za 15,1%. Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u prijevoznim uslugama.
Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle također hrana i pića, a slijedi skupina vezana za usluge rekreacije i kulture.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2023. na godišnjoj razini) u prosjeku su bile više za 8,3%, dok su na mjesečnoj razini u prosjeku bile više za 0,6%.
Konačni podaci za europodručje pokazuju da je godišnja stopa inflacije iznosila u svibnju 6,1 posto, što je 0,9 postotnih bodova manje nego u travnju. Prije godinu dana stopa je bila 8,1 posto. Godišnja inflacija u Europskoj uniji iznosila je 7,1% u svibnju 2023., što je pad s 8,1% u travnju. Godinu dana ranije, stopa je bila 8,8 posto. Najniže godišnje stope zabilježene su u Luksemburgu (2%), Belgiji (2,7%), Danskoj i Španjolskoj (obje 2,9%). Najviše godišnje stope zabilježene su u Mađarskoj (21,9%), Poljskoj i Češkoj (obje po 12,5%).
U Nizozemskoj inflacija i ubrzala
Hrvatska je sa 8,3 posto bliže zemljama s većim stopama inflacije. U Sloveniji je u svibnju zabilježena nešto manja stopa nego u Hrvatskoj, od 8,1 posto. Još u travnju u Sloveniji je stopa bila 9,2 posto, a kod nas manja, 8,9 posto.
U usporedbi s travnjem, godišnja inflacija je pala u dvadeset i šest država članica, a porasla u jednoj – Nizozemskoj. I u eurozoni su u svibnju najveći utjecaj na rast cijene imali proizvodi u skupini hrana, alkohol i duhan, a slijede usluge.
Europska središnja banka revidirala je prognoze inflacija na više. Za razliku od procjena u ožujku, kada je prognoza za ovogodišnju inflaciju bila 5,3 posto, sada se procjenjuje na 5,4 posto, u sljedećoj godini umjesto 2,9 posto da će biti 3 posto, a godinu poslije 2,2 posto umjesto 2,1 posto.
Podsjetimo se, ESB je prošli tjedan glavnu stopu refinanciranja podignuo na 4%, a depozitnu stopu na 3,5%.
Daljnje odluke o kamatnim stopama donosit će se, kao i do sada, ovisno o izgledima inflacije, dinamici temeljne inflacije i snazi transmisije monetarne politike. Osim o ključnim kamatnim stopama, donesena je i odluka o portfelju obveznica. Od srpnja 2023. otkupi iz udjela APP-a više se neće ponovno ulagati.
Do kraja lipnja 2023. udjeli će se smanjivati u prosjeku za 15 milijardi eura mjesečno. Završetak ponovnog ulaganja u APP znači ubrzanje smanjenja udjela u APP-u na 25 milijardi eura za drugu polovicu 2023. (prosječno mjesečno). Što se tiče Programa kupnje u slučaju pandemije (PEPP), retorika nije promijenjena, odnosno ESB namjerava nastaviti s reinvestiranjem otkupa u sklopu PEPP-a barem do kraja 2024.
