DEKARBONIZIRANA EUROPA Njemačka je najviše kriva za zagađivanje atmosfere EU, a Hrvatska ne uspijeva smanjiti emisije
Europska je unija tijekom 2022. godine uspjela smanjiti emisije ugljičnog dioksida od izgaranja fosilnih goriva, odnosno nafte, naftnih derivata i prirodnog plina, ugljena i treseta od korištenja energije za 2,8 posto u odnosu na prethodnu godinu na 2,4 gigatona, pokazuju podaci Eurostata.
Međutim, Hrvatska tome nije dala svoj doprinos jer su emisije CO2 narasle za 0,8 posto.
17 članica smanjilo emisije štetnih plinova
Čak 17 članica EU smanjilo je emisije štetnih plinova koji su glavni uzročnici globalnog zatopljenja i čine oko 75 posto svih emisija stakleničkih plinova koje je uzrokovao čovjek u EU.
Na emisije CO2 u pojedinoj zemlji ponajviše utječe mješavina goriva koja se koristi, standard stanovanja, gospodarski rast i veličina stanovništva te promet i industrijske aktivnosti. Eurostat se u obrazloženju podataka po zemljama ograđuje načinom na koji se podaci bilježe pa ističu kako se primjerice emisije CO2 koje nastaju kada se korištenjem prirodnog plina proizvodi električna energija bilježe onoj zemlji koja je uvezla plin i proizvela struju. S druge strane emisije se ne bilježe zemlji koja je uvezla tako proizvedenu električnu energiju.
Stoga u Eurostatu ističu da je za objektivniji prikaz o stanju u pojedinoj zemlji potrebna dublja analiza koja bi uzela u obzir sav uvoz i izvoz različitih primarnih i izvedenih energetskih proizvoda, odnosno roba s ugrađenim emisijama kao što su primjerice željezo i čelik te transport i turizam, industrije u kojima se gorivo u vozila puni u jednoj zemlji, a troši u drugoj.
Bugarska povećala emisije za 12 posto
Uz takvo obrazloženje Eurostat je ipak objavio rezultate u naporima pojedinih zemalja da smanje emisije CO2. Najveći pad je 2022. godine zabilježen u zemljama Beneluksa, redom u Nizozemskoj od čak 12,8 posto, Luksemburgu 12 posto i Belgiji 9,7 posto, a sa 8,6 posto smanjenja u emisijama CO2 pridružila im se Mađarska.
Na drugom kraju su oni koji su naštetili zajedničkom europskom cilju smanjivanja emisija štetnih plinova radi zaustavljanja globalnog zagrijavanja, a tu skupinu predvodi Bugarska s rastom emisija od 12 posto. Slijede je Portugal s rastom od 9,9 posto i Malta s rastom od 4,1 posto.
Najveći europski zagađivači su ujedno i najveća europska gospodarstva, pa i u emisijama CO2 predvodi Njemačka na koju prema podacima Eurostata otpada četvrtina ukupnih emisija u EU od izgaranja fosilnih goriva za korištenje energije. Njemačka je u 2022. u odnosu na prethodnu godinu smanjila emisije CO2 za 3,1 posto, a najveće smanjenje bilo je na prirodnom plinu, čak 15,4 posto, dok su emisije od izgaranja krutih goriva bez treseta porasle za 4,3 posto, a emisije od izgaranja tekućih goriva bez bio goriva smanjene su za 0,7 posto.
Najveći zagađivači i Italija i Poljska
Dok Njemačka ima problem s krutim gorivima, a prvenstveno je riječ o ugljenu, Hrvatska pak ima obratnu situaciju i problem s tekućim gorivima, prvenstveno naftom i naftnim derivatima.
Izgaranjem tekućih goriva Hrvatska je povećala svoje emisije CO2 za 9,4 posto, dok su emisije od izgaranja krutih goriva pale za 0,6 posto, a od prirodnog plina za 13,7
posto. Uz Njemačku najveći zagađivači u EU su Italija i Poljska, svaka s udjelom u emisijama CO2 od po 12 posto te Francuska s udjelom od 10,7 posto u svim emisijama CO2 u EU tijekom 2022. godine.
Gledajući objedinjene podatke za 2022. emisije CO2 od izgaranja krutih fosilnih goriva u što se ubraja ugljen i uljni škriljevac blago su, za 3 postotna boda porasle na razini EU u odnosu na prethodnu godinu, dok su emisije od izgaranja tekućih goriva prvenstveno nafte i naftnih derivata ostale na približno istoj razini uz porast za jedan postotni bod.
Na pad je najviše utjecalo smanjenje emisija CO2 od izgaranja prirodnog plina na razini EU za 13 postotnih bodova čime je EU pokazala da je uložen značajan napor u postizanje cilja u smanjenju korištenja prirodnog plina uveden u kolovozu 2022. godine, prvenstveno radi štednje plina zbog sankcija uvedenih Rusiji nakon agresije na Ukrajinu što je dovelo do nesigurnosti opskrbe EU prirodnim plinom koji je ranije značajno uvozio upravo iz Rusije.
