ANALIZA EUROSTATA POVODOM DANA ŽENA Samo 56 posto majki s troje ili više djece radi
Povodom nadolazećeg Dana žena obradili smo nekoliko analiza Eurostata koje pokazuju zastupljenost žena u zapošljavanju, menadžerskim pozicijama, plaćama, percepciji zadovoljstva životom, zdravlja, obrazovanja…
Žene bez djece rade gotovo isto koliko i muškarci
U prvom dijelu analize izvukli smo podatke o stopi zaposlenosti žena, koja je manja od stope zaposlenosti muškaraca te se dodatno smanjuje kod žena s većim brojem djece. Veći broj žena radi u odnosu na muškarce u nepunom radnom vremenu. Manji je broj žena na menadžerskim pozicijama, a i slabije su plaćene.
U 2021. godini u prosjeku je u EU stopa zaposlenosti osoba u dobi od 18 do 64 godine bila veća kod muškaraca (76 %) nego kod žena (66 posto). Razlika između stope zaposlenosti muškaraca i žena povećava se s brojem djece.
Pa je stopa zaposlenosti za muškarce bez djece bila 72 %, a kod žena bez djece 65 %, odnosno razlika je bila 7 postotnih bodova. Za osobe s jednim djetetom, razlika između stope zaposlenosti muškaraca (80 %) i žena (68 %) iznosila je 12 postotnih bodova. Za osobe s dvoje djece ta se razlika povećala na 17 postotnih bodova (88 % za muškarce u odnosu na 71 % za žene), dok je za one s troje ili više djece razlika bila još veća, 27 postotnih bodova, sa stopom zaposlenosti muškaraca od 83 % i stopom zaposlenosti žena od samo 56 %. Situacija je slična u velikoj većini država članica.
U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti žena bila 57,1 posto, a kod muškaraca 65,4 posto. Kod obitelji s dvoje djece stopa zaposlenosti kod žena bila je 73,6 posto, a kod muškaraca 89,4 posto. Kod onih s troje i više djece stopa zaposlenosti razlika je bila najveća, pa je postotak zaposlenih žena bio 58,2 posto, a muškaraca 82,6 posto.
Čak četvrtina žena radi nepuno radno vrijeme
Nadalje, žene s niskim stupnjem obrazovanja i bez djece u EU imale su stopu zaposlenosti od 54%, a one s djecom 46%. S druge strane, stope zaposlenosti bile su vrlo slične za žene s visokim stupnjem obrazovanja u usporedbi s onima bez i s djecom (87% u usporedbi s 86 posto).
Muškarci s niskim stupnjem obrazovanja također pokazuju najveću razliku u usporedbi s onima bez (67%) i s djecom (79%), odnosno razlika je 12 postotnih bodova.
Više od četvrtine zaposlenih žena radilo je nepuno radno vrijeme. U EU je u 2021. godine 29 % zaposlenih žena radilo s nepunim radnim vremenom u usporedbi s 8 % muškaraca. To se razlikovalo među državama članicama, s najvećim udjelom žena koje rade nepuno radno vrijeme u Nizozemskoj (61 %), Austriji (50 %), Njemačkoj (48 %) i Belgiji (39 %), a muškaraca u Nizozemskoj (20 %) i Austrija (11 %).
Najniži udio žena i muškaraca koji rade s nepunim radnim vremenom zabilježen je u Bugarskoj (2 % za žene i 1 % za muškarce). Slijede Rumunjska i Slovačka pa Hrvatska gdje je tek 5,8 posto žena radila u nepunom radnom vremenu te 3,7 posto muškaraca.
Stopa nezaposlenih žena u EU veći nego kod muškaraca
Stopa nezaposlenosti u 2021. godini u EU bila je 7,4 % za žene i 6,7 % za muškarce. U četrnaest država članica stopa nezaposlenosti bila je viša za žene, u dvanaest je bila viša za muškarce, au Poljskoj je bila ujednačena.
Najveća razlika između stopa nezaposlenosti žena i muškaraca, gdje je stopa bila viša za žene nego za muškarce, bila je u Grčkoj (18,9 % za žene i 11,4 % za muškarce), a slijedi je Španjolska (16,7 % i 13,1 %). Najveća razlika za suprotni obrazac, niže stope za žene nego za muškarce, imala je Latvija (6,6 % za žene i 8,5 % za muškarce), a među zemljama s nižom stopom za žene bile su i primjerice Njemačka, Litva, Irska, Malta, Austrija, Bugarska…
Hrvatska je bila pri vrhu po stopi nezaposlenosti i bila je veća kod žena, 8 posto, dok je kod muškaraca bila 7,3 posto.
Čak 35 posto više menadžera no menadžerica
Muškarci češće imaju više pozicije na poslu nego žene. Pa tako podaci Eurostata pokazuju da je u 2021. godini bilo nešto više od trećine (35 %) menadžera u EU-u.
Udio žena na tom položaju nije bio veći od 50 % ni u jednoj državi članici: primijećeni su najveći udjeli u Latviji (46 %), Poljskoj i Švedskoj (obje 43 %), kao i Estoniji (41 %). S druge strane, najmanji udjeli zabilježeni su na Cipru (21 %), Luksemburgu (22 %) i Nizozemskoj (26 %).
Prema posljednjim podacima za 2020. godinu u EU su žene zarađivale 13 % manje od muškaraca kada se usporede njihove prosječne bruto plaće po satu.
Žene su u prosjeku zarađivale manje od muškaraca u svim državama članicama, no razlika u plaćama između spolova varira. Najveće razlike uočene su u Latviji (22,3 %), Estoniji (21,1 %), Austriji (18,9 %) i Njemačkoj (18,3 %). S druge strane, najmanje razlike u primanjima između žena i muškaraca utvrđene su u Luksemburgu (0,7 %), Rumunjskoj (2,4 %) i Sloveniji (3,1 %). U Hrvatskoj je razlika bila 11,2 posto.
