I DALJE RAST CIJENA Inflacija u Hrvatskoj malo viša no u EU, hrana u svibnju skuplja 9,6 posto nego lani
Prema prvim procjenama Eurostata, inflacija je u eurozoni smanjena u svibnju, kliznuvši na 6,1 posto, prije svega zbog pada cijena energije, a rast cijena usporio je i u Hrvatskoj. Godišnja stopa mjerena HICP-om bila je 8,3 posto, dok podaci DZS-a pokazuju da su cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena porasle 7,9 posto.
Inflacija će biti sedam posto, kaže HNB
U HNB-u očekuju da će ove godine prosječna stopa rasta potrošačkih cijena biti na razini oko 7% godišnje.
Procijenjena godišnja stopa rasta cijena u svibnju, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u eurozoni 7 posto, najnižoj razini od prošlogodišnje veljače. Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u svibnju stagnirale, nakon 0,7 postotnog porasta u travnju.
U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije mjerena HICP-om u svibnju iznosila 8,3 posto, što je ujedno najniža razina od prošlogodišnjeg ožujka. U travnju je bila 0,5 postotna boda veća, odnosno 8,8 posto.
Najbliže su Hrvatskoj Italija i Slovenija sa stopama rasta cijena u svibnju od 8,1 posto, a najmanje stope imale su Luksemburg s 2 posto, Belgija s 2,7 posto, Španjolska 2,9 posto, Cipar 3,6 posto… Četiri zemlje, prema procjenama, imale su još uvijek dvoznamenkasti rast cijena: Latvija i Slovačka 12,3 posto, Estonija 11,2 posto i Litva 10,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke cijene mjerene HICP-om porasle su u svibnju u Hrvatskoj za 0,6 posto, nakon 1,1-postotnog rasta u travnju. Najveći rast na mjesečnoj razini imale su Malta i Latvija, 1,7 odnosno 1,4 posto, dok su Njemačka, Španjolska, Francuska, Litva, Luksemburg, Portugal i Slovačka imale lagan pad cijena.
Konačno i usporavanje inflacije
Prema preliminarnim podacima DZS-a potrošačke cijene u Hrvatskoj, u svibnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više za 7,9% na godišnjoj razini, a što je kao i za cijelu eurozonu posljedica pada cijena energije.
Cijena energije pala je u eurozoni za 1,7 posto u odnosu na travanj, kada je u odnosu na ožujak bila skuplja za 2,4 posto. Sve od početka rata i sankcija Rusiji cijene energije imale su dvoznamenkastu stopu rasta. Hrana je u svibnju imala rast od 9,6 posto na godišnjoj razini, slično kao i mjesec prije.
Kad se isključe cijene svježe hrane i energije, stopa inflacije u eurozoni iznosila je u svibnju 6,9 posto, 0,4 postotna boda manje nego u travnju.
Hrvatska narodna banka, kako je priopćeno nakon objave podataka Eurostata i DZS-a, u nastavku godine očekuje daljnje usporavanje inflacije te bi se krajem godine mogla kretati oko pet posto, odnosno na razini cijele 2023. u prosjeku oko sedam posto.
Tehnička recesija Njemačke
Ista su očekivanja i analitičara RBA.
“Očekujemo kako će i u nastavku godine u Hrvatskoj osnovna stopa inflacije postupno opadati te bi u posljednjem tromjesečju mogla dosegnuti razinu oko 3 posto. S druge strane, temeljna stopa inflacije, koja isključuje energiju, hranu, pića i duhan, mogla bi se kao i u mnogim europskim državama zadržavati na povišenim razinama. Na razini cijele 2023. očekujemo prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena na razini oko 7% godišnje”, iznosi se u analizi RBA.
HNB usporavanje inflacije temelji na pretpostavljenom zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, nastavku administrativnog ograničenja cijena energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju. Doprinos usporavanju inflacije HNB očekuje i od povoljnog učinka baznog razdoblja, osobito zbog vrlo visoke razine cijena energenata u drugom i trećem tromjesečju prošle godine.
Također, kako navode, usporavanje ukupne inflacije koje se bilježi u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima (u Njemačkoj sa 7,6 posto na 6,3 posto, u Italiji sa 8,7 posto na 8,1 posto, u Austriji s 9,5 posto na 8,7 posto i u Sloveniji s 9,2 posto na 8,1 posto) upućuje na daljnje popuštanje uvoznih inflacijskih pritisaka”, ističu iz HNB-a.
Pozitivna je vijest što usporava inflacija na važnom njemačkom tržištu. Kako se tumači, rezultat je to ne samo baznog razdoblja nego i fiskalnih mjera uvedenih zbog kontinuiranih inflatornih pritisaka.
Inače, njemačko gospodarstvo skliznulo je u tehničku recesiju u prvom tromjesečju.
