IZRAČUNALE HNB I ECB: Euro je podigao cijene za samo 0,4 posto, prepolovio se broj cijena koje završavaju na 0,99
Efekt uvođenja eura na cijene u siječnju i veljači bio je relativno blag te je iznosio 0,4 postotna boda, što ne odstupa od iskustava drugih zemalja koje su uvele euro, rezultat je preliminarne analize autora Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke. Više su pri tom poskupjele cijene usluga.
Prošli smo bolje od drugih
Također, analiza je pokazala da se udio atraktivnih cijena koje se formiraju na razinama poput “0,99”) prepolovio s uvođenjem eura. Suprotno prethodnim iskustvima članica europodručja, u kojima se percepcija inflacije većinom povećala prilikom uvođenja eura, u Hrvatskoj se percepcija inflacije u siječnju čak smanjila te ostala stabilna u veljači.
Rasprava o cjenovnim učincima prelaska na euro vodila se je u nekoliko zemalja koje su euro uvele 2002. godine. Njemačka je čak uvela novu riječ za taj termin: “Teuro” (od “teuer” , što na njemačkom znači “skupo”). O tome što što će biti u Hrvatskoj s uvođenjem eura bila i još uvijek je neizbježna tema.
No, prema analizi središnjih bankara, izgleda da smo prošli i bolje nego drugi, ali i da su ipak cijene usluga znatno porasle, prije svega cijene u kafićima i restoranima te cijene frizerskih usluga, medicinskih i stomatoloških usluga.
Inflacijska stopa visoka
Autori analize utvrdili su da su siječanjske stope rasta cijena roba bile u skladu s povijesnim obrascima u prethodnih deset godina.
No cijene usluga su u siječnju 2023. u prosjeku porasle više nego proteklih godina. U veljači, pak, niti jedna od komponenti inflacije nije znatnije odstupala od povijesnih prosjeka. Autori pritom ističu kako je službena stopa rasta harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u siječnju u odnosu na prethodni mjesec iznosila tek 0,3%, a u veljači 0,2% u odnosu na siječanj, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najnižom mjesečnom stopom rasta cijena u europodručju.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) za siječanj i veljaču 2023. pokazuje da je inflacija u Hrvatskoj nastavila trend usporavanja na godišnjoj razini, spustivši se sa 12,7% u prosincu 2022. na 12,5% u siječnju 2023. i 11,7% u veljači 2023.
Mjesečna inflacija u siječnju 2023. iznosila je 0,3%, što je manje nego u nekim drugim zemljama eurozone. Osobito su porasle cijene hrane i usluga, dok su cijene energenata i neenergetskih industrijskih proizvoda pale u odnosu na prosinac 2022.
U veljači 2023. međumjesečni rast hrvatskog HIPC-a iznosio je 0,2%, što je opet bilo jedno od najnižih povećanja u zemljama europodručja.
Dvije trećine cijena ostale nepromijenjene
Nadalje, iz analize mikro podataka o cijenama u maloprodaji, uočeno je da se udio atraktivnih cijena (atraktivne cijene se formiraju na razinama poput “0,99”) znatno smanjio, s oko 98% u kunama na oko 45% u eurima, kao izravan odraz činjenice da se u siječnju mnogo cijena nije promijenilo pa izražene u eurima više nisu bile na atraktivnim razinama (npr. “0,99”).
Naime, čak 65% cijena ostalo je nepromijenjeno u siječnju u odnosu na prosinac, a od preostalih 35% čak je 25% cijena sniženo jer su neki trgovci zaokruživali cijene na niže razine prilikom preračunavanja iz kuna u eure.
Ipak, zaključuje se da će vjerojatno trgovci postupno poravnati svoje cijene na nove atraktivne razine, kao što pokazuju iskustva drugih zemalja.
Usto, analiziran je i utjecaj uvođenja eura na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja. Suprotno prethodnim iskustvima članica europodručja, u kojima se percepcija inflacije većinom povećala prilikom uvođenja eura, u Hrvatskoj se percepcija inflacije u siječnju čak smanjila u odnosu na prosinac te ostala stabilna u veljači, dok su inflacijska očekivanja snažno pala u oba mjeseca. Na smanjenje percipirane inflacije najviše je utjecalo smanjenje cijena energije, što je nadmašilo eventualan negativan učinak uvođenja eura na percepciju inflacije.
Autori zaključuju da je unatoč izazovnijem inflacijskom okružju, utjecaj uvođenja eura na potrošačke cijene u Hrvatskoj do sada bio relativno blag i u skladu s iskustvima drugih zemalja koje su već uvele euro kao službenu valutu.
