UTJECAJ COVID-a U Europskoj Uniji zbog pandemije sklopljeno najmanje brakova od 1964.
Pandemija COVID-a imala je značajan utjecaj na demografiju EU-a, zaključuje se u analizi Eurostata o demografskim kretanjima. Pa je tako očekivani životni vijek pri rođenju u EU pao s 81,3 godine u 2019. na 80,4 godine u 2020. i 80,1 godinu u 2021.
U EU živi 446 milijuna ljudi
Ukupna stopa fertiliteta (prosječan broj živorođene djece po ženi) bila je 1,53 u 2019., zatim je pala na 1,50 u 2020. i vratila se na 1,53 u 2021.
COVID je imao utjecaj i na brakove, pa je 2020. i 2021. godine gruba stopa brakova zabilježila svoje najniže vrijednosti od 1964. (prva dostupna godina) od 3,2 odnosno 3,9.
U prvom dijelu analize, uzeli smo podatke o kretanju broja stanovnika, udjelu žena i gustoći stanovništva. Podaci pokazuju da je u razdoblju korone, od 2020. do 2022. godine, Hrvatska bila jedna od zemalja koja je prema relativnom pokazatelju izgubila najviše stanovnika, za 4,8 posto.
Podaci pokazuju da je u EU na početku 2022. godine živjelo 446,7 milijuna ljudi. Najmnogoljudnija država članica EU bila je Njemačka (83,2 milijuna, 19% ukupnog broja stanovnika EU), a slijede je Francuska (67,9 milijuna, 15%), Italija (59,0 milijuna, 13%), Španjolska (47,4 milijuna, 11%) i Poljska (37,7 milijuna, 8%).
Ukupno, tih pet država članica činilo je dvije trećine stanovništva EU-a. S druge strane, najmanje naseljene države članice EU-a bile su Malta (521 000 ljudi, što odgovara 0,1% ukupnog broja stanovnika EU-a), Luksemburg (645 000, također 0,1%) i Cipar (905 000, 0,2%).
Hrvatska izgubila gotovo 200.000 stanovnika
U razdoblju od 2001. do 2020. ukupna populacija EU porasla je sa 429 milijuna na 447 milijuna, što je rast od 4%. Sedamnaest država članica pokazalo je porast stanovništva tijekom tog razdoblja, a deset ih je zabilježilo pad.
Najveći relativni porast zabilježen je u Luksemburgu (43%), Malti (31%), Irskoj (30%) i Cipru (27%), dok je najveći relativni pad zabilježen u Litvi (−20%) i Latviji (−19). %). Međutim, između 1. siječnja 2020. i 1. siječnja 2022. broj stanovnika EU-a smanjio se za 585 000 ljudi. Najveći pad u apsolutnim iznosima zabilježen je u Italiji (−611 000, odnosno −1%) i Poljskoj (−304 000, −0,8%), a relativno u Hrvatskoj (−4,8%, −196 000) i Grčkoj (−2,4%, −259 000).
Sveukupno, deset zemalja pokazalo je pad stanovništva tijekom dvogodišnjeg razdoblja 2020.-2021., dok je preostalih sedamnaest imalo porast. Francuska je zabilježila najveći apsolutni porast (552 000, 0,8%), a Luksemburg najveći relativni (3,1%, 19 000).
Žena ima 10 milijuna više no muškaraca
Gustoća naseljenosti, odnosno broj ljudi po četvornom kilometru (km²), bila je u prosjeku 109 osoba po km² u EU-u 2022.
Najveća gustoća naseljenosti zabilježena je na Malti (1 657 osoba po km²), a slijede Nizozemska (513) i Belgija (381). Na drugom kraju raspona bile su Finska (18 osoba po km²) i Švedska (26) s najnižom gustoćom naseljenosti. Uspoređujući 2022. s 2001., došlo je do povećanja gustoće naseljenosti u oko dvije trećine država članica, s najvećim rastom na Malti (s 1 245 na 1 657 osoba po km²), Luksemburgu (sa 171 na 248) i Belgiji ( 339 do 381).
Najveći pad imale su Rumunjska (96 na 82) i Litva (55 na 45). U prosjeku se u EU gustoća naseljenosti povećala sa 104 osobe po km² na 109 u tom razdoblju.
U EU je 1. siječnja 2022. bilo 228 milijuna žena i 218 milijuna muškaraca. To odgovara omjeru od 104,6 žena na 100 muškaraca, što znači da je bilo 4,6% više žena nego muškaraca. U svim državama članicama, osim u Malti, Luksemburgu, Švedskoj i Sloveniji, bilo je više žena nego muškaraca.
Najviše stope zabilježene su u Latviji (16% više žena nego muškaraca) i Litvi (15% više). Za usporedbu, 1. siječnja 2002. u EU je bilo 5,4% više žena nego muškaraca, s minimalnim omjerom od 101,2 žene na 100 muškaraca u Irskoj i maksimalnim 117,7 u Latviji. U razdoblju 2002. – 2022. najveći porast stope zabilježen je u Portugalu (sa 107,1 na 110,3 žene na 100 muškaraca), dok je najveći pad zabilježen na Malti (sa 102,0 na 92,9 žena na 100 muškaraca).
