POREZ NA NEKRETNINE Evo kako to rade u Europskoj Uniji i što može napraviti Hrvatska
Ususret još jednoj izbornoj godini prema kojoj trenutačno koračamo uz rast cijena goriva i strah od kompletnog podbačaja turističke sezone u hrvatskoj se javnosti ponovno spominje – porez na nekretnine. Oživljava ga tvorac političkih ideja lijevog pokreta Možemo!, profesor matematike na Sveučilištu u Zagrebu Damir Bakić.
EU ima 4,4 milijarde eura prihoda od poreza na imovinu
Uspoređivanje poreza bilo na ukupnu imovinu bilo na njezin nepokretni dio na razini EU i eurozone nije jednostavno, a nakon što smo lani ususret ulaska Hrvatske u europodručje tu usporedbu prikazali prema podacima Eurostata ususret mogućoj raspravi o potrebi oporezivanja nekretnina donosimo njezinu podatkovno osvježenu verziju.
Prema posljednjim podacima Eurostata koji se odnose na 2021. godinu porezi na imovinu čine 2,4 posto zajedničkog BDP-a eurozone (s 19 članica jer se Hrvatska učlanila 2023.) te 2,2 posto zajedničkog BDP-a EU. Unija je od imovinskih poreza 2021. ostvarila 4,44 milijarde eura prihoda, 492 milijuna eura više nego godinu ranije kad je ostvareno 3,95 milijardi eura.
Hrvatska imovinu bilo nepokretnu bilo ostalu oporezuje ispod prosjeka Unije i eurozone, pa takvi porezi u BDP-u sudjeluju s 1 posto, a u ukupnim porezima udio im je 2,7 posto dok je prosjek EU 5,4 posto, a eurozone 5,7 posto u oba slučaja nešto niži nego godinu ranije. Hrvatska je od imovinskih poreza u 2021 ostvarila 561 milijun eura prihoda, 36 milijuna eura više nego godinu ranije.
Najveći su porezi u Francuskoj, Belgiji i Grčkoj
Porezi na imovinu uključuju ponavljajuće poreze koji se obično plaćaju godišnje i povezani su s nekom mjerom vrijednosti imovine o kojoj je riječ i ostale poreze koji uključuju poreze na kapital ili na prijenose poput nasljedstva, darovanja, kupnje i prodaje.
Porezi na imovinu najveći udio u BDP-u imaju u Francuskoj 4 posto, Belgiji 3,7 posto te Grčkoj 3,2 posto. U iste tri države imovinski porezi imaju najveći udio u ukupnim porezima, U Francuskoj 8,9 posto, u Belgiji 8,5 posto te u Grčkoj 8,1 posto.
Hrvatska je na obje ljestvice u donjem dijelu među zemljama s nižim poreznim opterećenjem, ali čak 12 članica EU imaju manji udio poreza na imovinu u BDP-u od Hrvatske, a čak 10 članica ima manji udio poreza na imovinu u ukupnim porezima od Hrvatske.
Vrh liste se mijenja kada se članice Unije prikažu po oporezivanju nepokretne imovine, odnosno nekretnina.
Prva je Grčka u kojoj porez na nekretnine čini 2,4 posto BDP-a, a slijedi Francuska sa 2,3 posto te Danska s 1,9 posto. Prema kriteriju udjela ponavljajućeg poreza na nekretnine u ukupnim porezima na vrhu je ponovno Grčka sa 6,1 posto, potom Francuska s 5 posto Danska sa 4,8 posto.
Norveška ima posebnu stopu za bogate
Luksemburg, Belgija i Španjolska zemlje su koje prednjače po udjelu ostalih poreza na imovinu izuzev nekretnina u BDP-u, a ti porezi u istim državama imaju i najveći udio u ukupnom oporezivanju.
Organizacija Taxfoundation na svojoj internetskoj stranici iznosi pak analizu u kojoj pokazuje da samo tri europske zemlje danas oporezuju neto bogatstvo, a samo jedna od njih je članica Europske unije.
Riječ je o Španjolskoj uz koju neto bogatstvo oporezuju Norveška i Švicarska koje nisu članice EU. Koncept poreza na neto bogatstvo sličan je porezu na nekretnine samo što se ne oporezuju samo nekretnine nego čitavo bogatstvo koje pojedinac posjeduje.
Kao prilog raspravi o tome kakav porez na imovinu ili nekretnine bi eventualno trebao Hrvatskoj zanimljivo je istaknuti da Norveška naplaćuje neto porez na imovinu od 0,95 posto na imovinu vrijedniju od 140 tisuća eura, a prihod dijele lokalna i nacionalna vlast. Za bogatstvo veće od 1,87 milijuna dolara porezna stupa je 1,1 posto.
Španjolska ima porez na neto bogatstvo veće od 700.000 eura
Španjolski porez na neto bogatstvo progresivan je porez u rasponu od 0,2 posto do 3,75 posto na bogatstvo vrjednije od 700 tisuća eura, sa stopama koje se značajno razlikuju u španjolskim autonomnim regijama jer Madrid i Andaluzija nude 100-postotnu olakšicu.
Španjolski rezidenti podliježu porezu u cijelom svijetu, dok nerezidenti plaćaju porez samo na imovinu koja se nalazi u Španjolskoj. Švicarska naplaćuje porez na neto bogatstvo na razini kantona i pokriva svjetsku imovinu (osim nekretnina i stalnih poslovnih jedinica u inozemstvu). Porezne stope i olakšice značajno se razlikuju po kantonima. Švicarski porez na neto bogatstvo prvi put je uveden 1840.
Francuska je ukinula svoj porez na neto bogatstvo 2018. i zamijenila ga te godine porezom na bogatstvo u nekretninama.
Francuski porezni rezidenti čija je neto imovina nekretnina diljem svijeta procijenjena na ili iznad 1,3 milijuna eura podliježu porezu, kao i ne-francuski porezni rezidenti čija je neto imovina nekretnina u Francuskoj procijenjena na ili više od EUR 1,3 milijuna.
Ovisno o neto vrijednosti imovine, porezna stopa kreće se i do 1,5 posto.
Italija oporezuje financijsku imovinu koju pojedinačni rezidentni porezni obveznici drže u inozemstvu bez talijanskih posrednika po stopi od 0,2 posto. Osim toga, nekretnine koje talijanski porezni rezidenti drže u inozemstvu oporezuju se po stopi od 0,76 posto.
Od 2021. Belgija ima solidarni porez ili porez na račune vrijednosnih papira (TSA) od 0,15 posto na račune vrijednosnih papira prosječne vrijednosti od 1 milijun eura.
Bude li se u Hrvatskoj raspravljalo o oporezivanju nekretnina nije na odmet raspravi dodati oporezivanje ukupne neto imovine. Naime, samo sedam članica EU ima manji udio poreza na ostalu imovinu u BDP-u od Hrvatske kao i udio takvog poreza u ukupnim porezima.
