EUROPA RAPIDNO STARI Više od petina stanovnika Europske Unije ima više od 65 godina, najviše starijih ljudi živi u Italiji i Portugalu
Eurostat-ova statistika, objedinjena u velikoj publikaciji o demografskim kretanjima, pokazuje da se unutar EU povećava prosječna starost, raste udjel starijih osoba, a smanjuje se udjel mladih.
U Finskoj u pet godina udio starijih od 65 narastao 8 postotnih bodova
Najveći porast starijih osoba od 80 godina zabilježen je od 2002. do 2022. godine u Grčkoj, a najveći pad mladih bio je na Malti. Isti trendovi prisutni su i našoj zemlji. Najviše mladih do 15 godina ima Irska, a starijih od 65 godina Italija i Portugal.
U razdoblju od 2002. do 2022. udio osoba u dobi od 65 i više godina porastao je u svim državama članicama.
Na razini EU povećanje je iznosilo 5 postotnih bodova, sa 16% na 21% u dvadeset godina. Najveći porast zabilježen je u Finskoj (8 p.b.), a najmanji u Luksemburgu (1 p.b.). U 2022. Italija i Portugal (obje 24%) te Finska i Grčka (obje 23%) imale su najveće udjele, dok su Irska i Luksemburg (obje 15%) imali najmanje udjele osoba starijih od 65 godina.
U svim državama članicama EU porastao je i broj osoba starijih od 80 godina, za 2,6 postotnih bodova, s 3,5% u 2002. na 6,1% u 2022. Najveći porast zabilježen je u Grčkoj (+3,5 postotnih bodova, s 3,7 posto na 7,2%), a najniži u Švedskoj (+0,2 postotna boda, s 5,2% na 5,4%).
U Hrvatskoj 5,5 posto stanovništva starijih od 80
U Hrvatskoj je taj udjel na 5,5 posto, pokazuju podaci, a prije pet godina imali smo udjel od 5 posto osoba starijih od 80 godina. Slovenija ima 0,1 postotni bod veći udjel starijih osoba, a u pet godina također je njihov udjel, kao i kod nas, rastao za 0,5 postotnih bodova.
U razdoblju od 2002. do 2022. udio mladih (u dobi od 0 do 19 godina) smanjio se u svim državama članicama. Na razini EU pad je iznosio 3 postotna boda, s 23% na 20%. Najveći pad zabilježen je na Malti (-9 postotnih bodova) i Cipru (-8 p.b.), a najmanji u Švedskoj, Belgiji i Španjolskoj (sve -1 p.b.). U 2022. najveći udio mladih bio je u Irskoj (26%) i Francuskoj (24%), a najmanji na Malti i u Italiji (obje po 18%).
Što se tiče djece (mlađe od 15 godina), pad u EU iznosio je 2 postotna boda, sa 17 % u 2002. na 15 % u 2022. Pad je primijećen u svim državama članicama, osim Češke (+0,2 postotna postotka). Najveći pad bio je na Malti (−6 p.b.) i Cipru (−5 p.b.). U 2022. udio djece i adolescenata bio je najveći u Irskoj (20%) i Švedskoj (18%), a najmanji u Italiji, Portugalu i Malti (sve 13%).
Mlađih 0d 15 godina manje od 15 posto
Udio mladih do 15 godina bio je lani u Hrvatskoj isto niži od prosjeka EU, 14,3 posto i pao je u pet godina za 0,2 postotna boda, a istovremeno je u susjednoj Sloveniji udjel mladih povećan u pet godina i nešto je veći od EU prosjeka.
Prosječna dob stanovništva porasla je u razdoblju od 2002. do 2022. godine: 2002. iznosila je 38,7 godina, 2012. 41,9 godina, a 2022. 44,4 godine. Odnosno srednja dob povećala se je u 20 godina za 5,7 godina.
Među državama članicama EU-a najviša srednja dob u 2022. zabilježena je u Italiji (48 godina), zatim u Portugalu (46,8), Grčkoj (46,1) i Njemačkoj (45,8), dok je najniža zabilježena na Cipru (38,3 godine), Irskoj (38,8), Luksemburgu (39,7) i Malti (40,4). U razdoblju od 2002. do 2022. srednja dob najviše je porasla u Portugalu (8,6 godina), zatim u Rumunjskoj (8,5), Grčkoj i Litvi (obje 7,8).
U našoj zemlji srednja dob malo je sporije rasla od prosjeka EU, u 20 godina s 40,1 na 45,4 godina, ali je veća od EU prosjeka.
