ILEGALNA EUROPA Broj ilegalaca u EU porastao za 59 % na više od milijun ljudi, Hrvatska među zemljama koje su ih naviše protjerale
Nešto više od milijun ljudi, točnije 1,08 milijuna, zatečeno je u ilegalnom boravku na teritoriju Europske unije tijekom 2022. godine, čak 59 posto više nego godinu dana ranije kada je zabilježeno 679.730 ilegalaca, otkrilo je najnovije Izvješće Eurostata o provedbi imigracijskog zakonodavstva.
Grad veličine Zagreba
Na teritoriju EU lani je tako ilegalno boravila polovica stanovnika Beča ili Pariza ili pak cijeli jedan Zagreb s užom okolicom. Ili četvrtina stanovnika Hrvatske ili gotovo dvostruko više ljudi nego Luksemburg kako jedna od najmanjih i najbogatijih članica EU ima stanovnika.
Najviše ilegalnih doseljenika pronašli su u Mađarskoj, 222.520, dvostruko više nego primjerice Rijeka ima stanovnika, potom u Njemačkoj 198.310. te u Italiji 138.420. Ponajviše je bilo Sirijaca, nešto više od 170 tisuća, potom Afganistanaca oko 120 tisuća i Marokanaca oko 60 tisuća.
Iako je broj pronađenih ilegalaca na teritoriju EU lani u odnosu na preklani porastao za 59 posto rast broja ljudi koji su protjerani s njezina teritorija nije rastao toliko spektakularno u istom razdoblju nego upola slabije, svega 23 posto s oko 340 tisuća protjeranih u 2021. na oko 420 tisuća u 2022.
Hrvatska protjerala 40.525 ljudi
Hrvatska koja od 1.siječnja 2023. godine čuva vanjsku granicu EU, poznatiju kao “Schengen” jedna je pak od tri članice Unije koje su tijekom 2022. godine protjerale najveći broj ilegalnih stanovnika. Prednjačila je Francuska koja napuštanje teritorija Unije naredila 135.650 ljudi, slijedi Hrvatska sa 40.525 protjeranih i Grčka koja je protjerala 33.500 ilegalnih useljenika. Među protjeranima najviše je ilegalnih doseljenika iz Sjeverne Afrike, iz Alžira 33.535 i Maroka 30.510, dok su se na treće mjesto plasirali Pakistanci kojih je protjerano 25.280.
Teritorij EU prisilno je napustilo blizu stotinu tisuća ljudi kojima je naređeno da odu, a najviše prisilnih povrataka provele su Francuska, Njemačka i Švedska vraćajući u svoje domovine ili na druga odredišta ponajviše Albanaca, Gruzijaca i Sirijaca.
Eurostat je u svojem prikazu onoga što se može nazvati “Ilegalnom Europom” naglasio kako se Unija susreće s gorućim izazovima u upravljanju imigracijom i provođenjem useljeničkih propisa. Stoga se zazivaju sveobuhvatne politike i učinkovite granične kontrole.
Puno imigranata dobilo odbijenicu
Osim značajnog rasta broja otkrivenih ilegalnih stanovnika rastao je i broj odbijenica onima koji su pitali mogu li ući, ali samo za marginalnih jedan posto na 141 tisuću ljudi sa 139 tisuća godinu ranije. Hrvatska se ponovno plasirala među zemlje koje su odbile najviše zahtjeva za ulaskom u EU, ovaj put kao treća nakon Poljske i Mađarske dok je četvrtka Irska.
Iako je među onima kojima je ulazak u EU odbijen najviše građana iz Ukrajine u kojoj još uvijek traje rat pokrenut agresijom Rusije u veljači 2022. godine, EU je zapravo liberalizirala odredbe ulaska za ukrajinske građane. Dok je 2022. ulazak u EU odbijen za 28.890 Ukrajinaca to je ipak za 43 posto manje nego 2021. godine, prije ruske invazije.
Najčešći razlog za odbijanje ulaska u EU građanima Ukrajine bio je prekoračenje dopuštenog trajanja boravka (27 posto), nedostatak važeće vize ili boravišne dozvole (21 posto) i neopravdavanje svrhe i uvjeta boravka (20 posto). Osim Ukrajincima odbijenice na ulazu u EU ponajviše su dobivali Albanci i Rusi.
