ČIME PUTUJU EUROPLJANI Vlakovi su prevezli 5,2 milijardi putnika, dok Hrvatska obožava automobile. Na tisuću Hrvata čak 560 automobila
Putnički promet u morskim lukama na razini Europske unije rastao je 16,4 posto u 2021. godini u odnosu na 2020., a među zemljama čije su luke imale više od sedam milijuna putnika s najvećim porastom koji je dosegao 44,2 posto može se pohvaliti – Hrvatska, podaci su iz Izvješća Eurostata o europskom prometu za 2022. godinu. Po rastu prometa u morskim lukama Hrvatsku slijede Španjolska s rastom od 32,2 posto i Grčka s rastom od 27,8 posto.
Najprometnija luka u Europi je Messina na Siciliji
Prema broju putnika koji su se ukrcali ili iskrcali iz brodova na njezinim dokovima prvo mjesto na listi najvećih morskih luka EU zauzela je talijanska Messina, luka na Siciliji sa 8,3 milijuna putnika, a slijedi je sa samo 200 tisuća manje još jedna luka južne Italije Reggio Calabria, dok se na treće mjesto plasirala grčka luka Pirej na zapadnoj obali Egejskog mora kroz koju je prošlo šest milijuna putnika.
Među preostalih sedam od deset najvećih plasirale su se luke iz Grčke, Španjolske i Italije, te jedna s Malte, a prevlast Mediterana kvari još samo plasman švedske luke Stockholm na deveto mjesto sa 4,4 milijuna putnika koji su prošli kroz nju.
U zračnom prometu dominacija je drugačija. Grčkih i talijanskih zračnih luka nema među prvih deset s najviše prometa, tu su igrači iz drugih zemalja.
Frankfurt nije najprometniji aerodrom
Sa 26,2 milijuna putnika u 2021. godini, za četiri milijuna više nego godinu ranije titulu najprometnije zračne luke ponio je pariški Charles de Gaule, a u stopu ga prati amsterdamski Schiphol sa 25,5 milijuna putnika dok je njemačka zračna luka, ona u Frankfurtu tek treća sa 24,8 milijuna putnika.
Na listi deset najvećih izmjenjuju se francuske, španjolske i njemačke zračne luke, a ušuljali su se i zračna luka Eleftherios Venizélos u Ateni te zračna luka Humberto Delgado u Lisabonu.
Dok se promet u morskim lukama u 2021. zadovoljavajuće oporavljao od problema uzrokovanih pandemijom koronavirusa zračne luke nisu bile jednake sreće pa je unatoč rastu broja putnika on ostao znatno ispod razine prije krize u 2021. Upravo zahvaljujući nevoljama uzrokovanim poremećajem zračnog prometa u pandemiji neke velike zračne luke u 2021. su ispale s popisa deset najvećih, a riječ je o zračnim lukama u Rimu, Dublinu i Beču koje su bile na tom popisu 2019. godine.
Nekoliko južnih država članica koje su glavna turistička odredišta imale su visok omjer zračnih putnika u odnosu na broj stanovnika u 2021., posebice otoci Cipar (5,2 po stanovniku) i Malta (4,9 po stanovniku). Luksemburg (3,2 po stanovniku) također je imao visok omjer, odražavajući veliku potražnju za zračnim prijevozom za poslovne putnike. Svih sedam najnižih omjera primijećeno je za istočne države članice; uz ovih sedam, Finska je bila jedina druga država članica s omjerom ispod prosjeka EU (0,8 po stanovniku).
Vlakovi prešli ukupno 250 milijardi kilometara u godini
Europljani ipak puno manje plove i lete nego što se voze željeznicom. Željeznica je u 2021. godini u EU prevezla 5,2 milijarde putnika unutar EU granica, a vlakovi su pri tom prešli ukupno 250 milijardi kilometara.
Na međunarodnim putovanjima vlakovi su prešli 10 milijardi kilometara, a riječ je o 560 kilometara po stanovniku na domaćim putovanjima i 23 kilometra po stanovniku na međunarodnim putovanjima.
Najviše kilometara po stanovniku željeznicom je prijeđeno u Francuskoj, čak 1073 kilometra, dok vodstvo u prosječnoj prijeđenoj udaljenosti za međunarodne putnike željeznicom s prijeđenih 135 kilometara po stanovniku drži Luksemburg.
Ni jedno prijevozno sredstvo u EU ne može se mjeriti s osobnim automobilima, pa pravi odgovor na pitanje kako putuju Europljani zapravo glasi – ponajviše cestom.
Automobili očekivano najpopularniji
Pandemija je dovela do rasta korištenja osobnih automobila jer je javni prijevoz zbog straha od širenja virusa postao nepopularan.
U 2020. godini osobnim automobilom koristilo se 87,2 posto Europljana, dok se raspon između 2010. i 2019. kretao od 82 posto do 83,1 posto. Autobusi i trolejbusi zastupljeni u rasponu od 9,5 do 10,4 posto prije pandemije u 2020. godini su pali na 7,4 posto, a udio putovanja vlakom na 5,4 posto.
Najveći udio osobnih automobila kao sredstva za putovanje imali su Litva, 94, 2 posto, Portugal 93, 2 posto, a Mađarska je jedina članica EU u kojoj su automobili zauzimali manje od četiri petine udjela u ukupnom putnom prometu.
Među državama članicama EU najveći udio osobnih automobila imali su Litva (94,2 %) i Portugal (93,2 %), dok je Mađarska (78,8 %) bila jedina država članica u kojoj su osobni automobili imali udio ispod četiri petine. Hrvatska je pri vrhu, bliže Portugalu nego Mađarskoj i s udjelom automobila u putnom prometu većim od prosjeka EU.
Na tisuću stanovnika u EU dolazi 560 osobnih automobila. Ponajviše u Luksemburgu 682 automobila na tisuću stanovnika, potom Italiji 670 automobila na tisuću građana, dok ih Rumunjska ima najmanje, tek 379 na tisuću stanovnika.
