TKO ČUVA MALU DJECU U EU Rumunjska djeca do treće godine ostaju doma, a u Nizozemskoj ih čuvaju dadilje ili bake i djedovi
Nešto više od polovice mališana do svoje treće godine ostaje doma, odnosno o njima brinu roditelji. Ipak, taj trend popravljaju zemlje istočne Europe, dok je postotak znatno niži u EU zemljama na zapadu.
Većina Rumunjske djece do 3. godine ostaje doma
Kako pokazuju podaci Eurostata najveći udjeli zabilježeni su u Rumunjskoj, gdje 77 posto djece do svoje treće godine ostaje doma s roditeljima, 72 posto u Češkoj i Bugarskoj 68 posto, Litvi 66 posto…
Ipak i kod nekih zapadnih zemalja, poput Irske, Njemačke, Finske i Austrije, više od 50 posto djece do tri godine ostaju s roditeljima na čuvanju. S druge strane u Nizozemskoj tek 13,8 posto djece ostaje s roditeljima kod kuće, a nizak prosjek imaju još Portugal, Luksemburg, Danska, Grčka, Španjolska, Slovenija…. U Hrvatskoj 51,2 posto djece do tri godine ostaje s roditeljima, što je tek nešto više od prosjeka EU.
U organiziranoj skrbi, od najmanje jedan sat tjedno, bila su uključenja djeca do tri godine u najvećem postotku ona u Nizozemskoj (74%), zatim Danskoj (69%), Luksemburgu (62%), Francuskoj (57,1 posto), Švedskoj (55,8 posto), pa Španjolskoj, Belgiji, Portugalu.., sve iznad 50 posto.
U prosjeku je 36,2 posto najmlađih bilo u EU uključeno u takav oblik skrbi najmanje jedan sat tjedno, ipak tek 15,1 posto onih koji su bili u organiziranoj skrbi manje od 30 sati tjedno, a 30 i više sati tjedno tu je skrb primalo u prosjeku 21,1 posto djece do tri godine.
Baka servis najčešći u Nizozemskoj
Za oko 21 posto najmlađih Europljana brinule su dadilje, bake i djedovi, susjedi, prijatelji… Najviše u Nizozemskoj i na Cipru (obje 45%) te u Grčkoj (44 posto).
Iako Eurostat to ne objavljuje, poznati su podaci da mnoge razvijene zemlje imaju i bolje uvjete za najmlađe, odnosno njihove roditelje koji primaju financijsku potporu za svako dijete, pa je i zasigurno i to jedan od poticaja za bolju skrb.
Primjerice, od ove godine u Njemačkoj je povećan dječji doplatak kojeg dobivaju sva djeca i roditelji za svako dijete dobivaju po 250 eura, a riječ je o ukupno 16,8 milijuna djece, u Nizozemskoj djeca do pet godine dobivaju 223 eura, a čak 319 eura u dobi od 12 do 17 godina, u Irskoj se za svako dijete daje 140 eura, Švedskoj 123 eura mjesečno, Austriji 114 do 141 euro ovisno o dobi…
U Hrvatskoj je takva potpora dječji doplatak koju prima tek mala kategorija roditelja.
A s obzirom na to da je privatno čuvanje skupo, da sve manje bake i djedovi uskaču s čuvanjem, najprihvatljivije je čuvanje kod nas postalo unutar jaslica i vrtića.
83,4 posto EU ide u vrtić nakon 3. godine
Do prije nekoliko godina naša je zemlja bila na začelju po zastupljenosti djece u vrtićima. Iako novijih službenih podataka nema, podaci iz gradova i općina pokazuju da su, bez obzira na izgrađenih ili dograđenih oko 500 vrtića posljednjih nekoliko godina, liste čekanja još uvijek ponegdje prisutne. Što znači da su jaslice i vrtići, kao oblik organizirane skrbi, sve zastupljeniji.
Postotak djece koja su bila uključena u organiziranu skrb puno je veći za mališane iznad tri godine, a u prosjeku je iznosio u EU 83,4 posto.
No i u toj dobi najmanje djece je bilo obuhvaćeno predškolskim odgojem u Rumunjskoj, 51,8 posto i jedina je zemlja u kojoj je taj postotak manji od 60 posto. Više od 95 posto djece u toj dobi bilo je obuhvaćeno organiziranom skrbi, a zasigurno se tu prije svega misli na vrtiće, u Mađarskoj, Švedskoj, Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj i Luksemburgu.
U razdoblju od minimalne dobi za obvezno školovanje i 12 godina formalnu skrb koja uključuje obvezno obrazovanje primilo je 9 do 10 djece, ali ipak ima i zemalja koje stoje lošije, poput Slovačke, Austrije, Francuske, Rumunjske, Češke, Irske i Latvije, sa stopama ispod 90 posto.
