MALE PLAĆE ZA HRVATE Cijena rada u Hrvatskoj samo 12,1 euro za sat, tri puta niža od prosjeka eurozone
Cijena rada po satu u Europskoj uniji u 2022. godini procijenjena je na 30,5 eura, dok je u eurozoni iznosila 34,3 eura. Rast je to u odnosu na 2021. godinu od 5 posto u EU i 4,7 posto u eurozoni budući da je sat rada tada koštao 29 eura u EU i 32,8 eura u eurozoni, objavio je Eurostat.
Bugari imaju najmanje plaće samo 8,2 eura po satu
No, iza prosječne cijene rada u EU i eurozoni skrivaju se velike razlike u cijeni rada po satu u pojedinim članicama pa je tako prosječna cijena rada najniža u Bugarskoj, svega 8,2 eura po satu te u Rumunjskoj 9,5 eura po satu dok je trošak rada tradicionalno najveći u Luksemburgu 50,7 eura što je gotovo šest i pol puta više nego u Bugarskoj.
Danska sa satnicom od 46,8 eura i Belgija sa 43,5 eura ne zaostaju puno za bogatim Luksemburgom, no isto tako Hrvatska koja će se od iduće godine ubrajati u statistiku eurozone ne odskače značajno od Bugarske i Rumunjske. Prosječna cijena sata rada u Hrvatskoj prema Eurostatu u 2022. godini iznosila je 12,1 euro slično kao u Latviji (12,2 eura) ili Litvi (13,1 euro).
U Mađarskoj je cijena sata rada niža nego u Hrvatskoj svega 10,7 eura, dok u Poljskoj nije značajno veća i iznosi 12,5 eura za sat rada.
U susjednoj nam Sloveniji prosječna cijena sata rada gotovo je dvostruko veća nego u Hrvatskoj i iznosi 23,1 euro slično kao i u Španjolskoj 23,5 eura.
U Italiji cijena rada je nešto veća 29,4 eura, a u Francuskoj u kojoj se građani bune protiv mirovinske reforme 40,8 eura dok je u Njemačkoj gdje su za veće plaće pokrenuti masovni štrajkovi satnica niža 39,5 eura.
Rad u industriji bolje plaćen nego u javnom sektoru
Rad je u industriji nešto bolje plaćen u prosjeku pa je cijena rada u Europskoj uniji simbolično veća i iznosi 30,7 eura na sat, dok je u eurozoni 36,6 eura na sat. U uslugama, troškovi rada po satu iznosili su 30,2 eura u EU i 33,3 eura u eurozoni. U uglavnom neposlovnom gospodarstvu pri čemu se isključuje javna uprava naknade za sat vremena rada prosječno su iznosile 31,3 eura, odnosno 34,8 eura u eurozoni.
U eurozoni troškovi rada po satu porasli su u svim državama članicama, a najviše u Litvi 13,3 posto, Irskoj 9,3 posto i Estoniji 9,1 posto, dok je najveći rast izvan eurozone bio u Bugarskoj 15,3 posto, Mađarskoj 13,9 posto i Rumunjskoj 12,2 posto te Poljskoj 11,7 posto. Najmanji rast troška rada bio je u Danskoj 2,3 posto.
Dvije glavne komponente troškova rada su plaće, nadnice i troškovi koji nisu povezani s plaćama primjerice socijalni doprinosi poslodavaca. Udio troškova izvan plaća u ukupnim troškovima rada za cijelo gospodarstvo bio je 24,8 posto u EU i 25,5 posto u eurozoni.
Najniži udio troškova rada koji se ne odnose na plaće zabilježen je u Litvi 5,4 posto i Rumunjskoj 5,3 posto, a najveći u Francuskoj 32 posto, Švedskoj 31,9 posto i Italiji 27,8 posto.
U Hrvatskoj je udio troškova rada koji se ne odnosi na plaću 14 posto i među nižima je u EU, međutim u susjednoj je Sloveniji za razliku od ukupnog troška rada, sličan i iznosi 14,3 posto.
