AZILANTI U EUROPSKOJ UNIJI Lani je azil zatražila 881 tisuća ljudi, njih 22 posto dolazi iz Afrike
Državljani Sirije, Afganistana, Venezuele i Turske najbrojniji su među onima koji su tijekom 2022. godine po prvi put zatražili azil u nekoj od članica Europske unije, podatak je Eurostata. Broj tražitelja azila u 2022. porastao je u odnosu prethodnu godinu za 64 posto s 537 400 zahtjeva na njih 881 200. Broj tražitelja azila koji zahtjev podnose prvi put lani je bio blizak broju stanovnika Zagreba kojih je prema popisu stanovništva iz 2021. 769 944.
Najviše azilanata iz Sirije
Na razini cijele EU riječ je o 1 937 tražitelja azila koji zahtjev podnose prvi put na milijun stanovnika Unije.
Gotovo polovica (46 posto) tražitelja azila po prvi put imali su azijsko državljanstvo dok je 22 posto njih imalo afričko državljanstvo, a 17 posto imalo je imalo europsko državljanstvo (izvan EU) te je 14 posto imalo državljanstvo Sjeverne ili Južne Amerike.
Rekordi u aplikacijama za azil iz 2015. i 2016. godine unatoč snažnom rastu broja ljudi koji žele postati građanima Europske unije nije oboren jer ih je tih godina bilo više od milijun.
Čak 15 posto svih zahtjeva za azilom u 2022. godini podnijeli su državljani Sirije koji predvode među tražiteljima azila na teritoriju EU punih 10 godina, sve od 2013. godine. Lani je 131 970 Sirijaca zatražilo azil u EU. Četvrtu godinu zaredom Afganistan je drugi po redu po broju državljana koji traže azil u EU te na njih otpada 13 posto svih zahtjeva. Tijekom 2022. azil u EU zatražilo je 113 495 državljana Afganistana.
U Njemačku želi više od 217 tisuća azilanata
Čak 50 050 građana Venezuele zatražilo je azil u EU te 49 720 građana Turske, a peta na top listi tražitelja azila je Kolumbija čijih je 42 420 državljana zatražilo azil na teritoriju EU.
Svojevrsnom obećanom zemljom unutar EU azilanti i dalje ponajviše smatraju Njemačku jer jedna četvrtina svih zahtjeva za azilom otpada na tu zemlju, odnosno 217 735 azilanata želi živjeti i raditi u Njemačkoj.
U Francuskoj je azil lani prvi put zatražilo 137 510 ljudi ili 16 posto od ukupnog broja azilanata, a u Španjolskoj 116 135 ili 13 posto. Među prvih pet članica EU po popularnosti među azilantima još spadaju Austrija sa 106 380 zahtjeva što čini 12 posto udjela u ukupnom broju i Italija sa 77 200 zahtjeva ili 9 posto od ukupnog broja.
Njemačka, Francuska, Španjolska, Austrija i Italija članice su EU na koje otpada 75 posto svih novih zahtjeva za azilom u 2022. godini.
U Hrvatskoj želi ostati gotovo 13000 ljudi, u Mađarskoj samo njih 45
U Hrvatskoj je tijekom 2022. azil zatražilo 12 750 ljudi što je deset puta više nego godinu dana ranije kada je Hrvatska kako je zabilježio Eurostat imala svega 2 725 podnesenih zahtjeva za azil prvi put.
Može se zaključiti da je Hrvatska iako se nalazi među zemljama s manjim brojem podnesenih zahtjeva za azilom postala popularnija među azilantima nego što je bila. Ilustracije radi, susjedna Mađarska nije popularna jer je azil prvi put u zemlji pod vlašću Viktora Orbana zatražilo 45 ljudi 2022. godine, čak pet više nego 2021.
U usporedbi s brojem stanovnika svake zemlje EU-a, najveći broj registriranih tražitelja azila po prvi puta u 2022. zabilježen je na Cipru gdje je azil zatražilo 23 864 azilanata na milijun ljudi, dok je u Austriji riječ o 11 848 azilanata na milijun stanovnika Austrije a u Luksemburgu 3 711 azilanata na milijun građana.
Nasuprot tome, najniži brojevi zabilježeni su u Mađarskoj gdje se na milijun ljudi za azil prijavilo 5 osoba, a slijede je Slovačka s 92 azilanta na milijun stanovnika i Češka sa 127.
