JESU LI EUROPSKE BANKE SIGURNE Prava istina o krizi najveće njemačke banke Deutsche banka
Nakon propasti američke Silicon Valley banke bombastično se je proširio strah prijeti li isti scenarij i na globalnoj razini. Nekoliko dana poslije problemi su eksplodirali u švicarskoj Credit Suisse banci, ali gdje je problem intervencijom tamošnje središnje banke riješen. A onda se je vratila još jedna stara priča, koja se je nadovezala na probleme švicarske banke, a to su navodni problemi u Deutsche banci.
Deutsche bank lani zaradila 5,7 milijardi eura
Za sada straha nema, slučajevi u američkoj i švicarskoj banci su izdvojeni slučajevi, a novija istraživanja pokazuju da se upravo pojačava povjerenje u banke eurozone, koje su pod strogom palicom ECB-a, a i imaju veliku adekvatnost kapitala.
Kriza od prije 15-tak godina na bankarskom tržištu napravila je puno reda u nadzoru banaka.
Deutsche bank je najveća njemačka banka s ukupnom aktivom od preko 1,4 trilijuna eura i osma je po veličini u Europskoj uniji.
Banka je prije nekoliko godina prošla kroz proces restrukturiranja koji je rezultirao poboljšanjem svih pokazatelja poslovanja uz kontinuirani rast rejtinga od strane vodećih kreditnih agencija. Lani je ostvarila rast prihoda od 27,2 milijardi eura ili 7%, dok je neto dobit iznosila 5,7 milijardi eura, odnosno gotovo se udvostručivši u odnosu na prethodnu godinu.
Kako nam objašnjava član Uprave Podravske banke Goran Varat, posljedica promjena u poslovanju i rasta dobiti je i najava isplate dividendi u iznosu od 0,30 eura po dionici, što je 50% više u odnosu na 2021. godinu. To predstavlja i najveću razinu dobiti unazad posljednjih 15 godina i ukazuje na kvalitetno, reklo bi se školski, proveden proces restrukturiranja.
Europske banke danas otpornije na krizu
Istovremeno je CET1 pokazatelj kapitaliziranosti banke narastao s 13,2% na 13,4% što ukazuje na zdravu razinu kapitaliziranosti banke.
Kako bi dodatno ojačala povjerenje javnosti, banka je prije neki dan donijela odluku o prijevremenom otkupu cjelokupnog izdanja svoje podređene obveznice koje ulaze u dodatni kapital banke (tzv. Tier 2 obveznice), a koje redovno dospijevaju 2028. godine.
“To je jasan znak investitorima i javnosti da je banka u značajno povoljnijem položaju u odnosu na Credit Suisse gdje su ulagači u istovrsne obveznice ostali bez svog uloga i predstavlja svojevrsnu poruku o financijskom zdravlju i položaju banke”, pojašnjava Varat.
Bankarski sustav je osjetljiv na vijesti u medijima i ljudi često povezuju događanja u jednoj banci sa stanjem cijelog sustava, osobito nakon događaja iz 2009. godine.
Ipak, u odnosu na tadašnju krizu financijskog sustava situacija je danas značajno drugačija. Naučene su lekcije iz prethodnih kriza, napominje, te su europske banke danas značajno bolje kapitalizirane i otpornije na izazove.
Hrvatske banke dobro kapitalizirane
Govorimo li o Hrvatskoj, tu su banke još bolje kapitalizirane od europskog prosjeka. Kod nas je prosječna adekvatnost kapitala 24 posto, a pokazatelj likvidnosti je na 214 posto.
Silicon Valley banka završila je u problemu uslijed rasta kamata i potrebe tvrtkama za kapitalom te je stoga došlo do povlačenja novca. Naravno, FED je morao sve bolje pratiti.
Credit Suisse banka već je godinama u problemima, a naravno da je i u njenom slučaju sve izgledalo dobro u situaciji ekspanzivne monetarne politike. Problem je trenutačno saniran od tamošnje središnje banke.
Uglavnom, situacija se je na tržištu europodručja primirila među građanima. Štoviše, istraživanje Reutersa pokazuje da se njemačke štediše nakon propasti američke Silicon Valley banke okreću domaćim bankama, bez obzira što kamate u njemačkim bankama nisu među najvećima.
Njemačka kućanstva drže u bankama dva bilijuna eura gotovine, a u potrazi za većim povratima velik broj štediša je držao novac u slabijim gospodarstvima, ali čije banke nude veće kamate. Uzdrmano tržište vraća novac u sigurnije utočište, bez obzira na manji prinos.
No, prema najavama, i to bi se moglo uskoro promijeniti. Nakon što su kamate na štednju godinama bile na nuli, očekuje se ponovni lagani rast, što se na primjeru nekih banaka već vidi.
