EUROSTAT O SIROMAŠTVU Hrvatska ima puno ljudi koji ne rade pa je rizik od siromaštva visok
Za nama su ekonomski teške godine: pandemija, visoka stopa inflacije, energetski šok… Ti su utjecaji vjerojatno i povećali stopu siromaštva u domaćem društvu. A kako je to izgledalo na kraju 2021. godine?
Nema straha za radišne
Hrvatska je imala u 2021. godini unutar EU najveću stopu rizika od siromaštva, stavlja li se taj podatak u odnos s intenzitetom rada. U Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva iznosila nešto više od 80 posto za osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Bolji smo kada je riječ o kućanstvima sa srednjim i visokim intenzitetom rada, pa je tu stopa rizika od siromaštva manja od prosjeka EU.
Pokazuju to nedavno objavljeni podaci Eurostata, gdje se i zaključuje da je pojačano zapošljavanje unutar EU pomoglo u sprečavanju povećanja stope siromaštva.
Stopa rizika od siromaštva u EU bila je 2021. godine 62,2% za osobe mlađe od 65 godina koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Za one koji žive u kućanstvima s vrlo visokim intenzitetom rada ta stopa je bila 5,4 posto. Za osobe u kućanstvima sa srednjim intenzitetom rada stopa je bila 23,6%.
Intenzitet rada pokazuje koliko su svi radno sposobni članovi kućanstva (ispod 65 godina) radili u usporedbi sa svojim punim potencijalom. Pa stoga, što je veći intenzitet rada unutar kućanstva (što su ljudi bliže punoj zaposlenosti), manja je vjerojatnost da će biti u riziku od siromaštva.
U Hrvatskoj za dobar život treba raditi puno
Intenzitet rada prikazuje se s tri razine, u rasponu od vrlo niskog, do srednjeg i vrlo visokog.
Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi rade do 20% od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.
Kako pokazuje graf Eurostata, Hrvatska je u bila najvećem riziku od siromaštva, s obzirom na broj kućanstava s niskim intenzitetom rada, a slijede je Latvija, Švedska, Litva, Nizozemska, Estonija..
Najmanje stope imali su Luksemburg, Cipar, Irska, Danska…
Stopa rizika od siromaštva u našoj zemlji za osobe koje žive u kućanstvima sa srednjim intenzitetom rada bila je ispod prosjeka EU, a u većem riziku od nas bile su, primjerice, Latvija, Švedska, Litva, Bugarska, Grčka, Poljska…
Petina građana u riziku od siromaštva
I kod kućanstava s visokom stopom intenziteta rada stopa rizika od siromaštva bila nam je ispod prosjeka EU, ista kao i u Sloveniji, a manje su imale još, primjerice, Nizozemska, Belgija, Finska i Irska.
Ovaj pokazatelj za Hrvatsku objavio je već DZS i to za dobnu skupinu od 0 do 59 godina, za kategorije kućanstva bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.
Kako je izračunao DZS, u 2021. stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najviša je bila za kućanstva s vrlo niskim intenzitetom rada te za kućanstva s uzdržavanom djecom i iznosila je 79,6%, a za kućanstva bez uzdržavane djece iznosila je 66,6%.
Intenzitet rada je jedan od pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti.
Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u 2021. u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, gledaju li se osobe s visinom dohotka ispod 60 posto prosječnog raspoloživog dohotka, bila svaka peta osoba, odnosno njih 20,9 posto. U prethodne dvije godine taj je postotak bio nešto veći od 23 posto.
