TRANSPORT TERETA U EU Europljani ipak najviše vole kamione! Pogledajte u čemu dominiraju Poljaci, tko je prvak željezničkog prijevoza, a tko je glavni u prijevozu brodovima?
Europljani teret ponajviše prevoze cestom. Čak 77,4 posto unutarnjeg teretnog prijevoza u 2020., posljednjoj godini za koju postoje podaci, obavljeno je tako. Svega 16,8 posto transporta tereta otpada na željeznice, a još manje od toga, svega 5,8 posto na brodove.
Poljaci imaju najviše kamiona
U prijevozu tereta na cestama su najzastupljenija vozila registracijskih oznaka iz Poljske koja su u 2021. godini činila petinu (19,8 posto) svih teretnih vozila. Poljske su registracije u teretnom prometu Unije nešto poput daruvarskih registracijskih oznaka u flotama službenih automobila hrvatskih kompanija.
Njemačkih je tablica na teretnim vozilima manje nego poljskih, zauzeli su 16 posto voznog parka, a dok je španjolskih bilo 14, 1 posto. Samo te tri zemlje imaju udjele među teretnim voznim parkom veće od 10 posto.
Međutim, ni jedna od njih nije najmotoriziranija zemlja govorimo li o teretnoj motorizaciji, naravno. Stopa motorizacije za cestovna teretna vozila temelji se na broju teških kamiona (najveća dopuštena natovarenost težina > 3,5 tona) i tegljača u odnosu na broj stanovnika.
Za cijelu Europsku uniju ta je stopa u 2020. u prosjeku iznosila 13,0 po 1 000 stanovnika. Najveću stopu motorizacije imala je Finska s čak 33 teška kamiona tisuću stanovnika, a najnižu stopu je imala Danska sa 7,2 teška kamiona na tisuću stanovnika.
Njemačka favorizira željeznički teretni promet
Cestovni prijevoznici tereta nastoje izbjeći prazna putovanja, kako zovu putovanja kamiona koji nisu natovareni. Takva im putovanja gomilaju troškove, a u EU ih je u 2020. ukupno bilo 20,2 posto.
Najviše praznih putovanja zabilježila su vozila u otočnim državama Cipru 39,3 posto i Irskoj 34,8 posto, potom Grčkoj koja je fizički izdvojena od ostatka EU 35 posto, ali i u zemlji koja se nalazi gotovo u samom srcu Europe – Austriji gdje je 34,3 posto putovanja kamiona bilo – prazno.
Iako cestovni prijevoz tereta snažno dominira, neke članice EU odskaču od tog pravila. Litva je zemlja s najnižim udjelom cestovnog prijevoza tereta, svega 35,3 posto, budući da se 64,7 posto tereta preveze željeznicom koja je u Litvi gledamo li prema udjelu u pojedinoj zemlji i najzastupljenija.
Ipak, Njemačka je ponajviše pridonijela učinku željezničkog teretnog prometa u EU jer na nju otpada 30,8 posto toga prometa, a slijede je Poljska sa 13,4 posto udjela i Francuska s 9 posto.
Nizozemci prvaci s najvećim lukama
Najveći udio unutarnjeg prijevoza tereta koji se obavlja unutarnjim plovnim putovima, odnosno brodovima iznosio je 41,6 posto u Nizozemskoj.
Nizozemska dominira u prijevozu tereta brodovima, čineći 49,2 posto teretnog prijevoza unutarnjim plovnim putovima u EU-u. Slijedi je Njemačka ali s daleko najmanjim udjelom od 15,9 posto svih brodova u EU i Belgija s 9,3 posto. Ključne rijeke kojima se prevozi teret su Moslle i Rajna te Elba, a Rumunjska koja drži četvrto mjesto po udjelu u prijevozu tereta brodom od 7,5 posto usmjerena je prometno na rijeku Dunav.
U 2021. u lukama EU-a ukrcano je i istovareno 3,5 milijardi tona pomorskog tereta, za 4,1 posto više nego 2020. Dvije najprometnije luke bile su nizozemski Rotterdam i belgijski Antwerpen, s 12,6 posto, odnosno 6,2 posto ukupnog EU transporta tereta brodovima.
Deset najprometnijih luka ukupno je činilo 35,9 posto ukupnog pomorskog tereta EU-a, a među njih spadaju španjolski Algeciras, francuski Marseille i nizozemski Amsterdam koji su u 2021. uspjeli prevesti manje robe nego u pandemijskoj 2020, prema podacima Eurostata. Ostalih sedam s liste deset najvećih izvijestilo je o povećanju, a najveće je zabilježeno u francuskoj luci Le Havreu za 16,5 posto i španjolskoj Barceloni, za 10 posto.
Iako ne nosi titulu najveće europske putničke zračne luke, njemački Frankfurt može se pohvaliti da je najveća teretna zračna luka u EU, sa 2,3 milijuna tona tereta prevezenog i pretovarenog u 2021. godini. Slijedi je francuski aerodrom Charles de Gaulle.
