KORISTI EURA: Tvrtke, turisti i građani neće gubiti novac na konverzijama, a krediti bi mogli biti jeftiniji i dostupniji
Sudeći po iskustvu zemalja koje su uvele euro kao svoju valutu, euro bi nam trebao donijeti više koristi nego minusa. Najveći, ali i opravdani strah je onaj od rasta cijena. Iskustva pokazuju da je u svakoj zemlji zabilježen rast cijena, ali i da je bila riječ o jednokratnim poskupljenjima te da su koristi od eura bile dugoročno veće od zamjerki prema toj valuti, naročito u kontekstu nižih kamata i lakšeg pristupa kreditima za tvrtke i građane.
Niže kamatne stope naime povećavaju konkurentnost domaćih tvrtki i povećavaju investicije, pa i interes stranih ulagača. Isto tako nepostojanje tečajnog rizika olakšava trgovinsku i financijsku integraciju, veću konkurentnost, a u konačnici i financijsku stabilnost, gospodarski razvoj, zaposlenost i sl. Naime, oko dvije trećine hrvatske robne razmjene odvija se s članicama europodručja, iz kojih dolazi i malo više od dvije trećine ukupnih inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku. Uvođenjem eura nema više gubitaka na tečajnim razlikama u trgovini unutar eurozone ni na investicijama.
Banke će imati milijardu kuna troška zbog eura
Euro će nam koristiti i za turizam jer posjetitelji iz država koje koriste euro ostvaruju kod gotovo 70% ukupnih prihoda hrvatskog turizma i više od 60% ukupnih noćenja i dolazaka stranih gostiju. Kako se petina domaćeg BDP-a odnosi na turizam, činjenica da turisti mogu koristiti svoju valutu može uvelike pomoći. Turisti iz eurozone tako više neće voditi brigu gdje razmijeniti eure, tražiti mjenjačnicu s najpovoljnijim tečajem i računati koliko su izgubili na tečajnim razlikama, a Hrvatska će kao destinacija imati prednost, jer će s eurom turistički biti konkurentnija.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da smo visoko eurizirani kad je riječ o štednji i kreditima pa je tako najveći dio depozita u bankama vezan uz euro, kao i više od dvije trećine kredita. Uklanjanje valutnog rizika i u tom području za Hrvatsku je jako značajan, odnosno ima jači efekt nego u zemljama koje su bile nisko euroizirane.
Banke će imati trošak od oko milijardu kuna troška godišnje zbog izgubljenih naknada na konverzijama, ali im se s druge strane ulaskom u eurozonu smanjuje rizik od propadanja zbog nedovoljnih zaliha uslijed poremećaja likvidnosti. ESB će naime moći bankama emitirati eursku likvidnost, za razliku od HNB-a, koji ima ograničenu mogućnost djelovanja. Pozitivan primjer je i nedavna situacija s koronom.
Zemlje u eurozoni imale su pristup financiranju u kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti putem Europske središnje banke, a što je bitno za održavanje tečaja, za viši kreditni rejting i veći opseg financiranja na tržištu kapital. Čak i naša perspektiva članstva u europodručju, omogućila je Hrvatskoj određene poteze. Tako je Hrvatska narodna banka u travnju 2020. uspostavila liniju zamjene od 2 milijarde eura s Europskom središnjom bankom što je primirilo financijska tržišta u Hrvatskoj i pridonijelo očuvanju stabilnosti tečaja. Takav aranžman ne bi bio moguć da Hrvatska nije bila blizu ulaska u tečajni mehanizam ERM II.
Kako su pokazala iskustva drugih zemalja, uvođenje eura dovodi do boljeg pristupa financijskim tržištima, smanjenja premije rizika zemlje te boljeg kreditnog rejtinga.
Euro kao valutu koristi 300 milijuna ljudi
HNB je svojevremeno analizirao kretanje prinosa na desetogodišnje državne obveznice Slovenije, Slovačke, Latvije i Litve, dvije godine nakon uvođenja u odnosu na dvije godine prije uvođenja eura. Podaci upućuju na to da je promjena prinosa za te države bila povoljnija nego u državama Srednje i Istočne Europe koje u istom razdoblju nisu imale euro. Isto tako, na početku globalne financijske krize, 2008. i 2009. godine, dugoročne kamatne stope zamjetno su porasle u Hrvatskoj i državama usporedivih značajki, dok se u starim državama članicama europodručja (EA-12) to nije dogodilo jer ih je članstvo u monetarnoj uniji zaštitilo od prvih učinaka krize.
Euro kao valutu koristi svakodnevno preko 300 milijuna ljudi, odnosno druga je najčešće korištena valuta na svjetskoj razini u globalnim transakcijama. Euro mnoge zemlje koriste i kao rezervnu valutu, a procjene su da je oko 20 posto svjetskih rezervi u eurima, što također govori o njezinom značenju i utjecaju, pa onda i političkom ugledu zemlje koja ga ima kao službenu valutu.
Za te brojne prednosti treba platiti, a procjena takozvanog transakcijskog troška, odnosno troška domaćih sektora (kućanstava i poduzeća) zbog transakcija zamjene kuna u eure iznosi od 0,1 do 0,3 posto BDP-a na godišnjoj razini, što je u slučaju Hrvatske između 400 milijuna kuna i 1,2 milijarde kuna.
