MUKE PO VALUTI Taman kad se naviknemo na eure sve će se opet promijeniti jer je vrijeme “da se stvari malo protresu”
Hrvatski se građani užurbano navikavaju na plaćanje novčanicama i kovanicama eura, no taman kad ih sv dobro upamte i kad im se udomaće pod prstima one bi se mogle početi mijenjati. Europska centralna banka (ECB) je krajem 2021. godine najavila veliki redizajn novčanica eura usvojivši stav prema kojem je životni vijek jedne serije novčanica desetak godina, a aktualna serija Europa u optjecaj se počela puštati 2013. godine. Christine Legarde, predsjednica ECB-a je najavljujući novi euro izjavila kako je vrijeme da se “stvari malo protresu”.
Seriju Europa dizajnirao Robert Kalina
U ECB-u bi kako su najavili iduće, 2024. godine trebali odlučiti kako će izgledati potpuno nove novčanice za 20 zemalja eurozone.
Redizajn eura potvrdili su nam i u Hrvatskoj narodnoj banci iz koje poručuju da se i Hrvatska sada kada je Hrvatska uvela euro i priključuje tom procesu u kojem sudjeluju predstavnici Odbora za novčanice ECB-a u kojem su sada i predstavnici HNB-a.
Europske novčanice u Prvoj seriji te seriji Europa u kojoj su tek ušminkane i pojačana je njihova sigurnost od krivotvorenja dizajnirao je Robert Kalina, koji je tada, prije više od 20 godina radio kao grafički dizajner Austrijske centralne banke, a kako bi se na novčanicama izbjegla nacionalna pristranost na njima su prikazani arhitektonski stilovi Europe kroz stoljeća ilustracijama prozora i vrata na licima novčanica te mostovima na naličjima.
Kako će izgledati nove novčanice nije poznato, no na odabiru nove teme radila je tematska savjetodavna skupina koja kako kažu u HNB-u predlaže uži izbor novih tema Upravnom vijeću ECB-a u čiji je novi član i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Biraju se motivi novčanica
U savjetodavnoj skupini čiji je rad kako kažu u HNB-u dovršen 19 članica eurozone imenovalo je svoje predstavnike obuhvativši njihovim odabirom različita područja iz kojih potječu poput povijesti, prirodnih i društvenih znanosti, vizualne umjetnosti i tehnologije.
Nakon prijedloga savjetodavne skupine ECB će odlučiti o užem izboru mogućih tema te će pozvati javnost, uključujući i hrvatske građane da kažu koje su njihove preferencije među predloženim temama, no ECB donosi konačnu odluku o tome što će biti prikazano na budućim euro novčanicama.
“Nakon odabira nove teme slijedi razvoj dizajna. U toj će fazi sudjelovati predstavnici svake države europodručja, uključujući Hrvatsku, a ova faza uključuje i raspisivanje projektnog natječaja. Nakon toga planira se ponovno konzultirati javnost o prijedlozima”, kažu u HNB-u dodajući kako će ECB donijeti konačnu odluku i o dizajnu te će tek nakon toga objaviti potencijalne datume izdavanja novih novčanica.
I Hrvati će biti među uglednim dizajnerima
Hrvatski se predstavnici u stvaranje novog eura uključuju u drugoj fazi, a u prvoj zaduženoj za odabir teme našlo se šaroliko društvo iz različitih struka od sveučilišnih profesora preko umjetnika do fotografa, a ima i jedan urednik časopisa te istraživačica umjetne inteligencije.
Nizozemska je u tim poslala Alice Twemlow, profesoricu povijesti, teorije i sociologije grafičkog dizajna i vizualne kulture sa Sveučilišta u Amsterdamu, a Belgija fotografa Stephana Vanfleterena. Iz Grčke sudjeluje Costas Varotsos, umjetnik i profesor s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Aristotel u Thessalonikiju, a iz Italije Fabio Beltram, profesor fizike tvari iz srednje škole u Pisi. Finska je imenovala umjetnicu Maarriu Wirkkalu, a Cipar Demetriosa Michaelidesa, profesora emeritusa klasične arheologije sa Sveučilišta u Cipru. Iz Estonije u timu za dizajn novog eura sudjeluje Toomas Kiho, glavni urednik časopisa Akadeemia, a iz Portugala prorektorica Sveučilišta NOVA iz Lisabona Elvira Maria Correia Fortunato. Emanuel Buttigieg s Malte je viši predavač povijesti s tamošnjeg Filozofskog fakulteta, dok su Irci poslali kolumnistu The Irish Timesa Fintan O’Toole inače profesora irske književnosti na Sveučilištu Princeton.
Iz Latvije sudjeluje voditeljica izložbi u umjetničkom centru Zuzem Ieva Zibarte, a Slovenija je poslala Janu Arbeiter, docenticu i istraživačicu Fakulteta za družbene vode Univerza v Ljubljani. Njemačku predstavlja Lisa Borgenheimer profesorica informacijskog dizajna na Sveučilištu za umjetnost i dizajn na Majni, a iz Litve profesorica s Umjetničke akademije Marija Marcelionyte – Paliuke. Patrick Sanavia iz Luksemburga ravnatelj je Službe za nacionalne znamenitosti i spomenike, a Peter Aufreiter iz Austrije ravnatelj je i znanstveni voditelj Tehničkog muzeja u Beču, dok iz Slovačke sudjeluje Silvia Mihalikova profesorica i istraživačica na Institutu za sociologiju.
U timu i ‘prodavač Mona Lise”
Španjolska je poslala Nuriu Oliver ravnateljicu i suosnivačicu Fondacije ELLIS Alicante koja se bavi istraživanjima umjetne inteligencije i njezina utjecaja na čovječanstvo, a uz to je i podatkovna znanstvenica.
Predstavnik Francuske je pak Stephane Distinguin, osnivač i glavni izvršni direktor francuske tvrtke Fabernovel koja se bavi konzultantskim poslom u području tehnoloških usluga.
Distinguin je dospio i u hrvatske medije, kada je Večernji list u svibnju 2020. prenio njegov prijedlog iz intervjua za časopis Usbek & Rica. Predložio je da se Francuska izvuče iz dugova nastalih nošenjem s korona krizom tako da proda sliku Mona Lisu Leonarda da Vincia.
Rekao je tada kako Mona Lisa prema njegovim procjenama vrijedi i do 50 milijardi eura te da Francuska ima mnogo slika. Obrazlagao je mogućnost da se slika ”tokenizira” pomoću kriptovaluta kako bi se lakše razmjenjivala među državama. Francuzi nisu prodali Mona Lisu, ali svakako će biti zanimljivo čuti Distinguinova razmišljanja o euru.
Nacionalno rivalstvo i ludilo
Robert Kalina, dizajner prvih novčanica eura za France Presse je sada iz mirovine izjavio kako se u stvaranju prvog eura strogo držao naputka da nova valuta mora biti identična u svim zemljama kako bi se izbjegla nacionalna pristranost te sadržavati motive s kojima se svi mogu poistovjetiti ali bez nacionalnog favoriziranja. Zato se odlučio za arhitekturu.
“Smatram da bi redizajn ponovno mogao rasplamsati ljubomoru i nacionalno rivalstvo”, rekao je Kalina za France Press dodajući da bi se proces moga pretvoriti u ludnicu.
Da to nije nemoguće sugerira i prijedlog njemačkog Europarlamentarca Miritz Kornera objavljen u Die Welt da se novu novčanicu eura stave likovi još uvijek živućih osnivača tvrtke BioNTech koji su razvili cjepivo protiv Covida -19.
