INDEKSI POSLOVNE KLIME Europljanima raste optimizam, Hrvati očekuju pad aktivnosti
U prvom mjesecu našega članstva u eurozoni raspoloženje u gospodarstvu se je znatno pogoršalo, pokazuje ovotjedno objavljeno istraživanje Europske komisije. Val zabrinutosti je i u industriji i uslužnom sektoru. Ovo je prvo izvješće u kojoj je naša zemlja uključena u vrijednost indeksa eurozone.
Eurozona optimistična
Za razliku od naše zemlje, u eurozoni i EU raspoloženje se je popravilo. Za Hrvatsku niti ne ohrabruju podaci o industrijskoj proizvodnji i zaposlenosti.
Kako pokazuje izvješće Europske komisije, indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je na 105,1 bod u siječnju, odnosno za 2,7 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu. Europska komisija u siječnju revidira vrijednosti za sve zemlje.
Najviše su u Hrvatskoj u siječnju pogoršana očekivanja čelnika u industriji, čiji je indeks pao za 5,6 bodova u odnosu na prosinac. Pogoršano je i raspoloženje u uslužnom sektoru, čiji je indeks pao za 3,5 bodova.
Očekivanja potrošača spustila su se dublje ispod dugogodišnjeg prosjeka, uz pad indeksa za 0,4 boda, a pad je zabilježen i u građevinskom sektoru, za 0,9 bodova.
Očekuje se ipak veća potrošnja
Poboljšano je samo raspoloženje u maloprodaji, čiji je indeks porastao za 3,7 bodova u odnosu na kraj 2022. godine, zbog, kako se navodi, vala optimizma u prognozama poslovanja u idućim mjesecima.
Poslovni čelnici procijenili su da će se zapošljavanje smanjiti u sljedećem razdoblju, prvi puta od prošlogodišnjeg svibnja, prema padu indeksa EEI u siječnju za 2,5 bodova u odnosu na prosinac, na 109,1 bod.
Neizvjesnost u poslovanju ponovo je ublažena, iskazana u padu indeksa EUI za 0,9 bodova, na četiri boda.
U eurozoni i EU raspoloženje se poboljšalo na početku ove godine, približivši se dugogodišnjem prosjeku, prema rastu indeksa za 2,8 u eurozoni odnosno za 2,3 boda u EU u odnosu na prosinac.
U EU pesimizam samo u građevini
Najoptimističniji su čelnici u uslužnom sektoru čiji je indeks porastao za tri boda u eurozoni odnosno za 1,6 bodova u EU. Slijedi maloprodaja s rastom indeksa za 1,9 bodova u eurozoni i za dva boda u EU, a sličan rast imali su i indeksi u industriji. Poboljšana su i očekivanja među potrošačima, za 1,2 boda u eurozoni i za 1,4 boda u EU.
Izuzetak su u siječnju bili poslovni čelnici u građevinskom sektoru, pa je indeks pao za 2,3 boda u eurozoni, te 2,2 boda u EU.
Poslovni čelnici u eurozoni i EU planiraju povećati zapošljavanje, prema rastu indeksa EEI u siječnju za 2,7 bodova u eurozoni i za 2,3 boda u EU.
Ublažena je i neizvjesnost u poslovanju, na što ukazuje pad indeksa EUI za 1,3 boda u eurozoni i za 1,1 bod u EU.
Francuzi i Nijemci najoptimističniji
Među vodećim gospodarstvima EU-a i eurozone najviše je u siječnju porastao indeks ekonomske klime u Francuskoj, za 4,4 boda. Slijede Španjolska i Njemačka s rastom indeksa za 2,7 odnosno 2,5 bodova, pa Italija s rastom od 1,7 bodova.
Spomenimo da je prema objavljenim podacima DZS-a industrijska proizvodnja u prosincu u našoj zemlji pala u odnosu na prošlogodišnji prosinac za 2,4 posto. Ipak, na mjesečnoj razini porasla je za 0,1 posto. Ukupan broj zaposlenih u industriji bio je na mjesečnoj razini manji za 0,5 posto, a na godišnjoj za 0,3 posto.
Na godišnjoj razini u prosincu je pala i potrošnja.
