ZABRINJAVAJUĆI PODACI EUROBAROMETRA Čak 91 posto Hrvata brine zbog rasta cijena energije i hrane, a 57 posto njih ne može platiti račune

Novi Eurobarometar s podacima iz siječnja pokazao je da se gotovo svi građani Europske Unije brinu zbog rasta troškova života.

U Grčkoj su svi ispitani, točno 100 posto, rekli da su zabrinuti, a velika zabrinutost vlada i u Italiji i Portugalu u kojima 98 od 100 ispitanika upozoravaju da su troškovi života problem.

40 posto građana Europske Unije ne mogu platiti račune

Hrvati su opravdano zabrinuti, što i nije čudno obzirom da je cijena hrane rasla po stopi od gotovo 20 posto, a prosječna stopa inflacije je iznad 13 posto na godišnjoj razini.




Rast cijena energije i hrane osjeća se u svim demografskim kategorijama kao što su spol i dob, ali i obrazovnim i profesionalnim pozadinama. Druga najčešća briga s 82 posto je prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti, koja je u Hrvatskoj čak 87 posto, slijede klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje s 81 posto.

„Ova bi anketa trebala biti poziv na uzbunu za europske čelnike. Rezultati pokazuju velik građana koji ne mogu plaćati svoje račune, kao i duboko nezadovoljstvo blagim mjerama koje su dosad poduzele nacionalne vlade i EU“, kazala je glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch.

Oko 40 posto ispitanika još nije osjetilo smanjenje životnog standarda, no očekuju da će se to dogoditi u 2023. godini. Da su podaci relevantni pokazuje i metodologija istraživanja u kojem je video intervjue dalo čak 26.431 ispitanika.




Inflacija pokazuje trend usporavanja, ali i dalje su cijene visoke

Tijekom dana je u organizaciji Hrvatskog radija, a uz potporu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj održan panel o prijetnjama standardu građana Europske Unije na kojem su domaći stručnjaci raspravljali o izgledima u idućim mjesecima.

Tako je profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov istaknula  da inflacija smanjuje realnu vrijednost svega što posjedujemo.


“U realnim terminima, činjenica je da se građanima smanjuje životni standard, no ipak nekako preživljavamo, unatoč svim izazovima”, rekla je Ivanov.

Po njenom mišljenju, jedini put rasta za svjetsko i europsko gospodarstvo je oživljavanje svjetske trgovine i vraćanja ekonomskih odnosa na put globalizacije. Put antiglobalizacije, protekcionizma te ekonomskih i valutnih ratova nikome ne treba, ustvrdila je Ivanov.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoje Stojić, istaknuo je da se vide signali  stabilizacije inflacije, uslijed određenog pada cijena struje i plina, no i da su cijene i dalje visoke. Podsjetio je da su članice HUP-a svojim zaposlenicima lani u prosjeku podignule plaće iznad razine inflacije.

Europa gubi stabilnu srednju klasu, ali živi bolje nego ostatak svijeta

Stojić prognozira da će gospodarstvo eurozone u 2023. doživjeti “određeno snažno usporavanje”, pri čemu će doći do “hlađenja” agregatne potražnje, dok bi po njegovim riječima inflacija mogla biti i do dva postotna boda niža u odnosu na procjene s kraja prošle godine. Rekao je i da jača percepcija da će Europa zbog izuzetno blage zime izbjeći recesiju u ovoj godini. No, moguće je i da je recesija odgođena za drugu polovinu ove ili iduću godinu, dodao je Stojić.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, upozorio je da je subjektivna inflacija, onu koju osjeća većina kućanstava, bitno veća od službenih podataka, pri čemu je u najvećem dijelu generira rast cijena hrane, a potom i energenata.

Iako se upozorava da značajniji rast plaća, putem generiranja potrošnje, održava i inflaciju, Sever smatra da je rast plaća i mirovina u ovoj godini nužan, a kako bi se mogao “loviti” rast cijena. Također, Sever nužnim smatra i nastavak mjera Vlade od 1. travnja, kako bi cijene plina i struje i dalje bile regulirane.

Rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov istaknuo je da unatoč rastu cijena, Europa i dalje živi značajno bolje no dobar dio ostatka svijeta, no Bandov je upozorio da u Europi slabi srednja klasa te se povećava socijalno raslojavanje.

Pročitajte još