STIGLA NOVA VALUTA Donosimo 7 promjena koje euro donosi svim građanima

Prvi je ponedjeljak u kojem koristimo isključivo euro. Razdoblje plaćanja u dvije valute završilo je u subotu, više se ne može ni dignuti novac s bankomata banke u kojoj nemate račun bez naknade, a kune ćemo još viđati samo na dvojnim cijenama, koje moraju biti istaknute do kraja tekuće godine.

Evo koje nam promjene donosi euro.

Osjećat ćemo se siromašnijima (kratkoročno?)




Plaće ili primanja u eurima dolaze nam u nominalno manjem broju nego u kunama. Iznos od 5.000 kuna u eurima je 663,61, a u prirodi je čovjeka da veći broj doživljava kao veću vrijednost. Kako ljudi još uvijek nisu kompjutori prilagodba našeg osjećaja za vrijednost trajat će neko vrijeme pri čemu će lakše biti ljudima koji putuju, radili su zemljama eurozone ili se bave turizmom. Upravo zbog doživljavanja manjeg nominalnog broja manjom vrijednošću svjedočimo značajnim poskupljenjima jeftinijih artikala, poput kave u kafiću s primjerice cijene od 1,40 eura na 1,70 eura. Hoće li naš osjećaj osiromašenja biti kratkoročan ili dugoročan uvelike ovisi o kretanju inflacije u Hrvatskoj i eurozoni tijekom 2023. godine.

Krediti će biti sigurniji i jeftiniji

Ulaskom u eurozonu ukida se valutni rizik, svi krediti vezani uz euro postali su krediti u domaćoj valuti u kojoj dužnici sada primaju i plaću pa ne mogu ništa izgubiti na tečaju. To je važno ususret mogućoj recesiji jer će, prema očekivanjima stručnjaka rast kamatnih stopa za euro biti manji nego što bi bio za kunu. To ne znači da će krediti pojeftiniti već da će manje poskupjeti.




Češće ćemo plaćati kovanicama

Najmanji iznos kojim ćemo raspolagati u novčanicama eura u kunama iznosi 37,67 kuna, a riječ je 5 eura, najmanjem apoenu europskog, a sada i našeg novca. Puno učestalije nego do sada u kuni svakodnevno ćemo raspolagati kovanicama za plaćanje iznosa manjih od pet eura, a nerijetko nam se može dogoditi da u novčanicima imamo i do stotinjak bivših kuna budući da je riječ o nešto manje od 14 eura, odnosno sedam kovanica od po dva eura. Zanimljivo će biti pratiti hoće li se zahvaljujući toj promjeni povećati učestalost plaćanja karticama u zemlji u kojoj se siva ekonomija procjenjuje na oko 4,6 milijardi eura.

Lakše ćemo uspoređivati cijene sa susjedima


Već je prvih desetak dana upotrebe eura u hrvatskom sustavu plaćanja pokazalo da su usporedbe s cijenama u Sloveniji jednostavnije i jedno će vrijeme sigurno biti aktualna usporedba što kataloga što internetskih trgovina kako bi se potrošači informirali je li im nešto jeftinije kupiti u Sloveniji. Paralelni ulazak u Schengen čime je ukinuta granica između Hrvatske i Slovenije jeftiniju kupnju u Sloveniji ili Italiji čini lakše dostupnom.

Turisti će jednostavnije trošiti u Hrvatskoj

Najviše turista u Hrvatsku dolazi iz zemalja eurozone. Oni se na hrvatskom Jadranu od ove sezone mogu osjećati financijski sigurnije budući da im više ne prijete nepovoljni tečajevi u lokalnim mjenjačnicama koje su na konverziji izdašno zarađivale. No, hrvatski turistički sektor je također pred izazovom lakšeg uspoređivanja cijena jer će turisti sada jasno moći usporediti koliko im 100 eura vrijedi na hrvatskom Jadranu u odnosu na njihov dom ili recimo Pariz.

Štednja u eurima se može trošiti i kod kuće

Građani koji su do sada štedjeli u eurima i tako svoju štednju zaštitili sami od sebe možda će razmišljati o štednji u nekoj drugoj valuti sada kada je euro domaća valuta. Naime, dok se eurima nije moglo plaćati u Hrvatskoj da bi se štednja u eurima prenijela u svakodnevnu potrošnju trebalo ih je konvertirati u kune što bila svojevrsna potrošačka kočnica koje sada više nema.

Više nećemo preračunavati cijene kvadrata stana ili automobila

– Iako je posljednjih gotovo 30 godina službeno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj bila kuna ona nikad nije zaživjela kao valuta u kojoj se izražava te istovremeno i doživljava cijena kvadrata stana ili automobila. U našoj svijesti 1,5 tisuća eura za kvadrat stana uvijek je zvučalo prirodnije nego recimo 11, 000 kuna ili 25 tisuća eura kao cijena automobila nego recimo 190 tisuća kuna. Uvođenjem eura imat ćemo jasniju sliku cijena stanova i automobila i lakše ćemo je uspoređivati s našim primanjima. Primjerice, za jedan kvadrat stana od oko 1,5 tisuća eura potrebne su tri mjesečne minimalne plaće u iznosu od 560 eura.

Pročitajte još