ECB UPOZORAVA: Inflacija će još divljati, građani smanjili potrošnju i štede svoj novac za crne dane, a bez plina europskoj ekonomiji prijeti kriza
Europska središnja banka podigla je baznu kamatnu stopu u srpnju, ali još će neko vrijeme teško biti dostići ciljanu inflaciju od 2 posto.
Potrošnja u Europi usporava, a nasuprot tome, raste štednja. Pitanje je pak hoće li se štednja preliti u potrošnju ili će se zbog niza rizika, uključujući i rast cijena, i dalje manje trošiti. Pooštravanje uvjeta kreditiranja banaka prema tvrtkama će se nastaviti, a već se vide posljedice kroz manja ulaganja tvrtki. Dio je to zaključaka najnovije analize Europske središnje banke..
Inflacija do 2026. godine na oko 2,2 posto
Upravno vijeće Europske središnje banke u cilju vraćanja inflacije na ciljanih 2 posto u srednjoročnom razdoblju podiglo je tri ključne kamatne stope ECB-a za 50 baznih bodova i odobrilo Transmission Protection Instrument (TPI) – instrument zaštite transmisije na sjednici održanoj 21.srpnja. Instrument TPI novi je alat Upravnog vijeća koji će se aktivirati u slučaju neopravdane, neuredne tržišne dinamike koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u europodručju.
Ipak, stalni pritisci na rast cijena i dalje su prisutni, pa će inflacija, prema očekivanju analitičara ECB-a, još neko vrijeme biti veća od zacrtanih 2 posto. Ako ne bude novih poremećaja europski bankari očekuju da bi se troškovi energije trebali stabilizirati, a uska grla u opskrbi smanjiti, što bi trebalo podržati povratak inflacije na ciljanih 2 posto. Stopa inflacije bi se tako prema predviđanjima do 2026. godine, trebala kretati od 2 do 2,2 posto.
Ako plina ne bude, gospodarstvo će patiti
Nakon gospodarskog rasta od 0,5 posto u prvom tromjesečju 2022., očekuje se da će rast realnog BDP-a europodručja u drugom tromjesečju biti potaknut ponovnim otvaranjem gospodarstva, između ostaloga i turizma, koji će utjecati na rast i u trećem tromjesečju.
Ipak, rizike za rast predstavljaju nastavak rusko-ukrajinskog rata, visoka inflacija, poremećaji u opskrbnom lancu i pooštreni uvjeti financiranja.
Naime, daljnje smanjenje opskrbe plinom iz Rusije, uz mogućnost racionalizacije plina u jesenskim i zimskim mjesecima, moglo bi značajno oslabiti gospodarsku aktivnost i dovesti do daljnjeg povećanja cijena energije.
Građani već smanjili potrošnju
No, s druge strane, otporno tržište rada, štednja akumulirana tijekom pandemije i fiskalne mjere trebale bi pomoći u ublažavanju utjecaja više inflacije na dohodak i potrošnju. Očekuje se i da će i napredak u provedbi programa EU Next Generation potaknuti gospodarski oporavak.
Osobna potrošnja smanjila se za 0,4 posto u prvom tromjesečju 2022., uz smanjenje potražnje za uslugama i robom. Potrošnja robe će, prognoziraju u ECB-u, vjerojatno ostati niska u drugom tromjesečju zbog visoke inflacije, a na što ukazuju nedavna kretanja u maloprodaji, koja je u razdoblju od travnja do svibnja 2022. godine bila prosječno 0,8 posto manja nego u prvom tromjesečju.
Povjerenje potrošača dodatno se smanjilo u srpnju, na razinu ispod one zabilježene na početku krize izazvane COVID-19 u travnju 2020.godine. Stopa štednje kućanstva neznatno je porasla na 15 posto raspoloživog dohotka u prvom tromjesečju 2022.
Bit će sve teže i skuplje dobiti kredit
Ulaganja tvrtki su smanjena, a rastuća zabrinutost zbog mogućnosti redukcije potrošnje plina kao rezultat rusko-ukrajinskog rata, u kombinaciji sa strožim uvjetima financiranja i slabijom konačnom potražnjom, također će vjerojatno smanjiti ulaganja. Ipak, zadržana dobit, NGEU, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju mogle bi taj smjer promijeniti.
Pokazatelji koji se odnose na budućnost ukazuju na usporavanje izvoza roba i usluga, odražavajući daljnje slabosti u izvozu prerađivačke industrije i ograničenja kapaciteta u sektoru turizma.
Uvjeti financiranja i kreditiranja banaka nastavili su se pooštravati u svibnju, no rast kredita poduzećima i stanovništvu ipak je ostao snažan. U razdoblju od 9. lipnja do 20. srpnja troškovi financiranja poduzeća nadalje su pojačani, a najnovija anketa o kreditiranju banaka pokazuje da su uvjeti odobravanja kredita pooštreni za tvrtke, ali i za stambene kredite te da će se taj trend nastaviti u trećem tromjesečju.
