PREDNOSTI ULASKA U EUROZONU Kamate na kredite u listopadu bile niže od onih u Njemačkoj
Osim što smo euro dočekali s velikom inflacijom, koja je s kombinacijom dizanja cijena zbog nove valute znatno utjecala na kupovnu moć, dodatno nismo niti bolje sreće s očekivanim padom kamata.
No, da nismo dio eurozone, ipak bi sada prošli lošije.
Kamate bi bez eura bile veće
Sama najava ulaska u eurozonu spriječila je veći rast kamata, a za što je dovoljno vidjeti usporedive kamate u zemljama koje nemaju euro.
Inflacija nam je ipak veći teret, u koju su trgovci uz globalna kretanja izgleda ipak više ukomponirali i iskoristili uvođenje eura. Stoga kod nas inflacija neće tako brzo biti obuzdana, dok je prema prvim podacima za prosinac pala na mjesečnoj razini u zemljama europodručja.
To ne može nikako dobro utjecati na potrošnju u našoj zemlji, dok se je u europodručju raspoloženje potrošača popravilo.
Tvrdnja da će kamate biti niže nego da nismo članica eurozone sigurno stoje, a to već i pokazuju usporedbe visine kamate zemalja unutar eurozone i onih izvan nje. Odnosno, trenutačno kada ECB diže referentnu kamatnu stopu, taj je učinak rasta puno blaži za zemlju koja ima euro.
U bankama je i više novca nego prije ulaska u eurozonu
U cijenu kamate uračunava se rizik, a koji je za zemlju članicu eurozone bolji, što je već pokazalo lanjsko dizanje rejtinga našoj zemlji. Nakon toga, ali i pri najavi ulaska u eurozonu, troškovi financiranja države jesu smanjeni.
S druge strane, banke imaju manje regulatorne troškove što oslobađa veći dio raspoloživog novca za plasman.
Stopa za obračun obvezne pričuve smanjila se na 1 posto, a u potpunosti je ukinuta obveza održavanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja.
S obzirom na to da ključne kamatne stope ESB-a uključuju i kamatnu stopu na depozite banaka kod središnje banke, a to je iznos trenutačno od 2 posto, banke od siječnja ostvaruju i kamatne prihode na svoje depozite kod središnje banke.
To je razlog zašto se pooštravanje kamatnih stopa još uvijek nije prelilo u većoj mjeri i na nas.
U Mađarskoj kamate za kredit 10,3 posto
Kako pojašnjavaju u HNB-u, kod nas su kamatne stope na prvi puta ugovorene kredite tvrtkama u listopadu iznosile 2,8 posto, tek nešto više nego u europodručju, ali manje od primjerice Njemačke, gdje je stopa bila 3 posto.
S druge strane, u zemljama koje nisu dio eurozone, primjerice Mađarska, Rumunjska, Češka i Poljska, imale su u listopadu kamatne stope na prvi put ugovorene kredite poduzećima u domaćoj valuti od 8,7 posto do 10,3 posto.
Slična je situacija i sa stambenim kreditima. Kamatna stopa se je kretala u listopadu u te četiri zemlje od 6,2 do 9,8 posto, a kod nas je bila 2,6 posto, slično kao i u europodručju, ali manje od kamate u primjerice Njemačkoj gdje je bila 3,4 posto.
Spomenimo i da je u studenome prosječna kamata na potrošačke kredite u Hrvatskoj bila 5,44 posto.
Inflacija usporava, ali i dalje je visoka
Bez obzira, upitno je koliko će i u slučaju ne jačeg zaoštravanja kamata na kredite, biti kod nas potrošačko raspoloženje. Inflacija je i dalje visoka i ne pokazuje naznake pada, dok s druge strane, prve objave zemalja eurozone pokazuju drugačija kretanja.
Prema preliminarnim podacima koje je objavio Eurostat, u Njemačkoj je u prosincu bila 9,6 posto, odnosno 1,7 postotna boda manje nego mjesec ranije. U Španjolskoj je usporila na 5,6 posto, u Francuskoj sa 7,1 na 6,7 posto, Italiji s 12,6 na 12,3 posto, Grčkoj s 8,8 na 7,6 posto, Irskoj s 9 na 8,2 posto…
Prema preliminarnim podacima Europske komisije, anketni pokazatelj raspoloženja potrošača u europodručju poboljšao se u prosincu treći mjesec zaredom, dosegnuvši najveću razinu od svibnja ove godine. Naime, pokazatelj je ostvario skroman rast od 1,7 bodova, na negativnih 22,2 bodova.
